hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak

Političke stranke i javno dobro

Zvonko Posavec ; Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska

Puni tekst: hrvatski, pdf (220 KB) str. 21-31 preuzimanja: 1.095* citiraj
APA 6th Edition
Posavec, Z. (2003). Političke stranke i javno dobro. Politička misao, 40 (2), 21-31. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/23127
MLA 8th Edition
Posavec, Zvonko. "Političke stranke i javno dobro." Politička misao, vol. 40, br. 2, 2003, str. 21-31. https://hrcak.srce.hr/23127. Citirano 20.09.2020.
Chicago 17th Edition
Posavec, Zvonko. "Političke stranke i javno dobro." Politička misao 40, br. 2 (2003): 21-31. https://hrcak.srce.hr/23127
Harvard
Posavec, Z. (2003). 'Političke stranke i javno dobro', Politička misao, 40(2), str. 21-31. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/23127 (Datum pristupa: 20.09.2020.)
Vancouver
Posavec Z. Političke stranke i javno dobro. Politička misao [Internet]. 2003 [pristupljeno 20.09.2020.];40(2):21-31. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/23127
IEEE
Z. Posavec, "Političke stranke i javno dobro", Politička misao, vol.40, br. 2, str. 21-31, 2003. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/23127. [Citirano: 20.09.2020.]

Sažetak
Autor problematizira odnos političkih stranaka i javnoga dobra. Polazi od pitanja je li pravno moguće obvezati stranke na djelovanje u korist javnoga dobra. Po svemu sudeći, to nije moguće zato što u demokraciji ne postoje nikakvi kriteriji koji bi se apriorno mogli uspostaviti kao obvezujuće norme. Javno dobro, naime, ovisi o elementarnim ustavnim rješenjima i općoj političkoj kulturi. U ovom smislu, autor prikazuje model monarhijske države. Prema toj se koncepciji javni interes može izvesti “odozgo”, tj. javni je interes rezultat emanacija “najviše” državne vlasti. U modernoj demokraciji, međutim, ne može se formirati opća volja bez stranaka. Brigu o zajednici vode ove organizacije koje su odgovorne više sebi samima nego cjelini. Na neki način, stranke predstavljaju opasnost za demokraciju, kao i za cijelu političku zajednicu. Autor postavlja pitanje: kako, i možemo li uopće, riješiti ovu dvojbu? Pozivajući se na Scheunera, Hessea, Emkea, Habermasa i Häberlea, odgovor vidi u postulatu da javni interes ne može biti samo stvar države nego svih članova političke zajednice. Stranke u suvremenoj pluralističkoj kulturi trebaju osvijestiti da im je primarna zadaća javno dobro koje ne smije biti u funkciji stranačkog života.

Ključne riječi
država; javno dobro; monarhija; parlamentarna demokracija; političke stranke; ustav

Hrčak ID: 23127

URI
https://hrcak.srce.hr/23127

[engleski]

Posjeta: 1.756 *