Skoči na glavni sadržaj

Izvorni znanstveni članak

https://doi.org/10.31298/sl.145.1-2.3

Polimorfne krivulje indeksa staništa europske bukve (Fagus sylvatica L.) u centralnoj i istočnoj Srbiji

Branko Stajić orcid id orcid.org/0000-0001-8542-3173 ; University of Belgrade, Faculty of Forestry, Belgrade, Serbia
Živan Janjatović ; University of Belgrade, Faculty of Forestry, Belgrade, Serbia
Marko Kazimirović ; University of Belgrade, Faculty of Forestry, Belgrade, Serbia
Zvonimir Baković ; Public Enterprise Srbijašume, Belgrade, Serbia
Snežana Obradović orcid id orcid.org/0000-0002-6128-5957 ; University of Belgrade, Faculty of Forestry, Belgrade, Serbia


Puni tekst: engleski pdf 597 Kb

str. 31-40

preuzimanja: 278

citiraj


Sažetak

Moderno uzgajanje šuma, predviđanje rasta i prirasta, uređivanje šuma i donošenje odluka na različitim razinama, zahtijevaju pouzdane pokazatelje proizvodnosti staništa. Najvažniji pokazatelj potencijalne proizvodnosti šumskih staništa je dominantna visina sastojine u referentnoj dobi – stanišni indeks.
Usprkos velikom značenju evaluacije proizvodnog potencijala staništa za gospodarenje šumama, istraživanja proizvodnosti staništa u vidu stanišnih indeksa nisu intenzivno provođena u Srbiji, ali i u cijeloj regiji zemalja s prostora bivše države Jugoslavije (s izuzetkom Slovenije). Stoga je cilj istraživanja bio (1) modeliranje odnosa visine i starosti dominantnih stabala bukve i (2) konstrukcija polimorfnih krivulja stanišnih indeksa za bukvu u središnjoj i istočnoj Srbiji te (3) usporedba dobivenih rezultata iz Srbije s rezultatima o visinskom rastu i prirastu bukve iz zemalja u neposrednoj blizini.
Istraživanje je provedeno u bukovim jednodobnim sastojinama u području Žagubice – ŽA, u istočnoj Srbiji (oko 15.000 ha ukupne površine pod šumom) i planine Rudnik – RU, u središnjoj Srbiji (oko 7.000 ha ukupne površine pod šumom). Uzorak od 53 (ŽA) i 53 (RU) dominantnih stabala bukve korišten je za dobivanje odgovarajućih podataka o visini stabala u različitim dobima. Stabla su odabrana tako da pokrivaju širok raspon dobi i uvjeta staništa unutar područja istraživanih kompleksa bukovih šuma. Za utvrđivanje polimorfnih krivulja staništa testirane su funkcije Korfa, Korsuna i Chapman-Richardsa (CHR), čiji su parametri utvrđeni metodom predviđanja vrijednosti parametara.
Rezultati dobiveni u našoj studiji ukazali su da se CHR model pokazao najboljim i kada su u pitanju značajnost i preciznost predviđanja parametara modela, ali i biološke značajke modela koje se odnose na uklapanje modela u mjerene podatke o visinskom rastu i prirastu bukve. Također, raspodjela reziduala kod CHR modela pokazala je najmanja odstupanja od normalne, dok su ostala dva modela imala određeni stupanj heteroscedastičnosti.
Drugi poželjan kriterij za ocjenu modela indeksa staništa može biti njegovo „ponašanje“ u pogledu sličnosti rezultata dobivenih primjenom modela i empirijskih rezultata, u ovome slučaju s empirijskim podacima o dobi kulminacije i maksimalnih vrijednosti tečajnog visinskog prirasta (CAIh) po klasi staništa. Dobiveni rezultati sugeriraju da su se krivulje indeksa staništa generirane funkcijom CHR najbolje uklopile u podatke dobivene postupkom analize stabla. Modeli Korf i Korsun dali su relativno točne rezultate za najbolje dvije klase staništa (bonitete), ali generirali su nerealne procjene za slabije produktivna staništa. Stoga se može zaključiti da se CHR model pokazao najboljim i prema ovom biološkom kriteriju. Modelirani podaci o dobi kulminacije CAIh pokazali su da bukva na području RU i ŽA dostiže dob kulminacije godišnjeg tečajnog visinskog prirasta (CAIh) kasnije nego u Austriji i Hrvatskoj, dok je slična dobi utvrđenoj u Sloveniji i Srbiji (sa drugog područja).
Dobivene krivulje indeksa staništa ponajprije se trebaju koristiti za procjenu proizvodnog potencijala bukve na srednjim i nisko produktivnim staništima u Srbiji. Daljnje istraživanje u Srbiji treba provesti na najproizvodnijim staništima i u smjeru primjene nekih ‘’od bazične dobi nezavisnih’’ pristupa, kao što su algebrični diferencijalni pristup - ADA i generalizirani algebrični diferencijalni pristup – GADA. Determinirane polimorfne krivulje stanišnih indeksa bukve su vrlo korisne u određivanju odgovarajućih uzgojnih tretmana, općoj klasifikaciji staništa s obzirom na njihovu kvalitetu i za primjenu načela potrajnog gospodarenja šumama.

Ključne riječi

Hrčak ID:

252957

URI

https://hrcak.srce.hr/252957

Datum izdavanja:

28.2.2021.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 972 *