hrcak mascot   Srce   HID

Pregledni rad

Projekt medijskog i informatičkog opismenjavanja u Europi: Primjer Slovenije

Karmen Erjavec

Puni tekst: engleski, pdf (189 KB) str. 63-84 preuzimanja: 1.001* citiraj
APA 6th Edition
Erjavec, K. (2002). The Media and Computer Literacy Project in Europe: The Case of Slovenia. Medijska istraživanja, 8 (2), 63-84. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/23349
MLA 8th Edition
Erjavec, Karmen. "The Media and Computer Literacy Project in Europe: The Case of Slovenia." Medijska istraživanja, vol. 8, br. 2, 2002, str. 63-84. https://hrcak.srce.hr/23349. Citirano 27.06.2019.
Chicago 17th Edition
Erjavec, Karmen. "The Media and Computer Literacy Project in Europe: The Case of Slovenia." Medijska istraživanja 8, br. 2 (2002): 63-84. https://hrcak.srce.hr/23349
Harvard
Erjavec, K. (2002). 'The Media and Computer Literacy Project in Europe: The Case of Slovenia', Medijska istraživanja, 8(2), str. 63-84. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/23349 (Datum pristupa: 27.06.2019.)
Vancouver
Erjavec K. The Media and Computer Literacy Project in Europe: The Case of Slovenia. Medijska istraživanja [Internet]. 2002 [pristupljeno 27.06.2019.];8(2):63-84. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/23349
IEEE
K. Erjavec, "The Media and Computer Literacy Project in Europe: The Case of Slovenia", Medijska istraživanja, vol.8, br. 2, str. 63-84, 2002. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/23349. [Citirano: 27.06.2019.]

Sažetak
Cilj rada je prikazati kritički pristup projektu medijskog i računalnog opismenjavanja
u Sloveniji. Članak je podijeljen u četiri dijela. U prvom dijelu
prikazana je komparativna analiza nastave o medijima i računalima devedesetih
u Europi. Projekt medijske pismenosti (media literacy) u Sloveniji procjenjuje
se drugom dijelu. U trećem dijelu, o projektu računalnog opismenjavanja
u Sloveniji raspravlja se usporedo s osnovama informacijske pismenosti koja
uključuje sposobnost pristupa, analize, kritičke procjene i proizvodnje različitih
medijskih oblika za novine, televiziju ili radio, računalo i ostale medije,
jednako kao i razvijanje vještina i prakse potrebne za aktivno sudjelovanje
građana u procesu demokracije. Četvrti dio analizira razloge zbog kojih project
računalnog opismenjavanja prevladava nad projektom medijskog opismenjavanja.
Između projekta medijskog i računalnog opismenjavanja, projekt računalnog
opismenjavanja ima veću podršku autoriteta, zato što je u skladu s općim
političkim i ekonomskim načelima vrijednosti u slovenskom društvu. Ovaj
članak upućuje na to da bi stručnjaci i kreatori školovanja za medije, trebali
pažljivo preispitati politiku medijskog opismenjavanja te dati jasnu podršku
cjelovitoj informacijskoj pismenosti.

Ključne riječi
informacijska pismenost; obrazovanje za medije; obrazovni sustavi; Slovenija; Europa

Hrčak ID: 23349

URI
https://hrcak.srce.hr/23349

[engleski]

Posjeta: 1.415 *