Skoči na glavni sadržaj

Izvorni znanstveni članak

https://doi.org/10.17794/rgn.2021.2.5

RAZVOJ MODELA ZA PROCJENU POSMIČNE ČVRSTOĆE DISKONTINUITETA U MASIVNIM I OKRŠENIM VAPNENCIMA

Ivana Dobrilović orcid id orcid.org/0000-0001-8271-205X ; Našička 1, 10000 Zagreb
Petar Hrženjak orcid id orcid.org/0000-0002-2664-0984 ; University of Zagreb, Faculty of Mining, Geology and Petroleum Engineering, Pierottijeva 6, 10000 Zagreb
Dražen Navratil ; Croatian Geological Survey, Sachsova 2, 10000 Zagreb


Puni tekst: engleski pdf 2.998 Kb

str. 43-56

preuzimanja: 457

citiraj


Sažetak

U radu je prikazana problematika procjene posmične čvrstoće diskontinuiteta, koja posebice dolazi do izražaja u masivnim i okršenim vapnencima kod kojih stijenke diskontinuiteta mogu biti izrazito hrapave i nepravilne, s materijalnom ispunom ili bez nje, a za koje se pokazalo da postojeći modeli ne mogu dati zadovoljavajuće rezultate. Karakterističan primjer takvih vapnenaca jest ležište arhitektonsko-građevnoga kamena „Kanfanar” koje se nalazi na Istarskome poluotoku u Hrvatskoj. Za potrebe razvoja modela za procjenu posmične čvrstoće diskontinuiteta provedena su terenska istraživanja tijekom kojih su pripremljeni veliki uzorci blokova s prirodnim diskontinuitetima te uzorci materijala ispune u graničnim stanjima, na kojima su zatim provedena detaljna laboratorijska ispitivanja posmičnih čvrstoća. Posebna pozornost posvećena je određivanju koeficijenta hrapavosti pukotina JRC, stvarnoj kontaktnoj površini između stijenki diskontinuiteta, baznomu, odnosno rezidualnomu kutu trenja te kutu trenja ugrađenoga materijala ispune između ploha diskontinuiteta. Razvoj modela za procjenu posmične čvrstoće diskontinuiteta temeljio se na Bartonovu JRC-JCS empirijskome modelu, s obzirom na činjenicu da je to jedan od najčešće primjenjivanih modela u inženjerskoj praksi. Na temelju rezultata provedenih ispitivanja modificiran je Bartonov JRC-JCS model tako da je umjesto baznoga ili rezidualnoga kuta trenja primijenjen kut trenja ugrađenoga materijala ispune za slučaj diskontinuiteta s ispunom. Uz navedeno, za ispravno vrednovanje hrapavosti stijenki diskontinuiteta u masivnim i okršenim vapnencima utvrđena je nužnost povećanja koeficijenta hrapavosti pukotina JRC10 na veće vrijednosti od 20, koliko su do sada bile predložene kao maksimalno moguće. Evaluacija predloženoga modela pokazala je zadovoljavajuću točnost prilikom procjene posmične čvrstoće diskontinuiteta s materijalom ispune različitoga stanja konzistencije.

Ključne riječi

Krš; diskontinuitet; posmična čvrstoća; koeficijent hrapavosti pukotine; glinovita ispuna

Hrčak ID:

254159

URI

https://hrcak.srce.hr/254159

Datum izdavanja:

21.3.2021.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 1.109 *