Skoči na glavni sadržaj

Izvorni znanstveni članak

ARHITEKTURA l GRADOVI U TALJJANSKOJ DALMACIJI (1922. - 1943.)

Ferruccio Canali ; Università di Firenze


Puni tekst: talijanski pdf 1.559 Kb

str. 221-259

preuzimanja: 182

citiraj


Sažetak

Danas neka usmjerenja najazurnij ih h istoriografskih istrazivanja na
povijesno-umjetnickom polju, u Italiji, raspravljaju o ulozi koja je nekad
povjerena povijesnim svjedocanstvima u stvaranju talijanskog nacionalnog
identiteta koji na slozen i problematican naCin se pojavilo n akon
1 860. godine, a zavrsilo je silom samo 1 945. godine. Radi se o
istrazivanjima usredotocenima na teske zadaée povezivanja povjerene i
Povijesti regionalne arhitekture kao i valorizaciji "zajedni cke"
spomenicke bastine, ipak s razlicitim sklonostima ovisno o raznim
provincijskim stvarnostima. Primjer Dalmacije vrlo je osebujan, jer se, u
okviru talijanske kulture izmedu 1 9. i 20. stoljeéa, a posebno nakon
Prvog svjetskog rata, smatrala jedinom "talijanskom provincijom" ( osim
"problema" Korzike i podrucja Nizzarda, potaknutog jedino od
Fasizma) - koja je imala povijesno-umjetnicka obiljdja nespoj iva s
podrucjima kolonijalnog usvajanja - ostala ne samo izvan unitarnog
procesa, veé je i njezin "Talijanski demografski identitet" osiromasen
tijekom stoljeéa, pocevsi od 1 798. godine a posebno od 1 856, a povrh
toga, nakon Velikog rata, bila je najveéa politicka "zrtva" "okrnjene
pobjede". Takve prilike pruzaju siri okvir za shvaéanje posebne vaznosti
koju je tada imala dalmatinska umjetnost u I taliji, obzirom da je ostala
nedirnuta od takvog procesa detalijanizacije, a posebno u "talijanskom
Splitu" tijekom tri godine zeljnog ukljucenja "rdimskih" intelektualaca
u Unitarnoj ddavi ( 1941 - 1 943), ali koji su se formirali u okviru
prethodne kulture Gioli ttija, radi valorizacije kompleksa Dioklecijanove
palace po najsuvremenijim kulturnim stvarateljima: od Marcella
Piacentinija do Roberta Paribenij a, Alberta Calza Binija, a narocito po
Gustavu Giovanoniju (sa svojim ucenicima Brunom Apollonijom i
Luigijem Cremom) i Ugu Ojettiju; o potonjim intelektualcima
donosimo, kroz neobjavlj ena pisma koja su razmjenjivali, njihove
razlicite teme interesa o Splitu i njihovo "putovanje po Dalmaciji".

Ključne riječi

Hrčak ID:

254331

URI

https://hrcak.srce.hr/254331

Datum izdavanja:

14.5.2008.

Podaci na drugim jezicima: talijanski

Posjeta: 504 *