Izvorni znanstveni članak
UZROCI PERINATALNIH SMRTI U HRVATSKOJ 2005. GODINE
Ante Dražančić
; Klinika za ženske bolesti i porode KBC-a i Medicinskog fakulteta Zagreb
Urelija Rodin
; Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Zagreb
Sažetak
Cilj rada. Analiza porasta perinatalnog mortaliteta u Hrvatskoj od 5,8‰ u 2004. na 6,4‰ u 2005. godini, da bismo ustanovili zašto je zaustavljen izrazito dobar trend smanjenja mortaliteta od 2000. godine. Materijal i metode. Analizirane su prijavnice perinatalnih smrti 381 perinatalno umrlog djeteta >22. tjedna. Posebno su svrstana mrtvorođena djeca i živorođena te rano neonatalno umrla djeca po dobi trudnoće te svrstana po kliničkim utvrđenim bolestima/stanjima majke u 8 skupina. Podjednako su umrla djeca svrstana u 11 skupina na temelju patoanatomskog nalaza učinjene ¬obdukcije. Dodatno je u svih umrlih ustanovljen način rađanja, antenatalna skrbi i fetalni rast. Rezultati. Od 381 perinatalno umrlog djeteta u 34,4% su nađena razna patološka stanja trudnoće, najčešće amnijska infekcija (13,4%) pa hipertenzija/preeklampsija (7,6%). U 18,1% je nedonošenost bila jedina dijagnoza. Patoanatomski je najčešći uzrok smrti bila asfiksija (22,8%) i maceracija bez drugih naznaka (15,0%). Kongenitalne anomalije su bile uzrok smrti u 15,0% svih ¬umrlih, češće u rano neonatalno umrlih (28,0%) nego u mrtvorođenih (7,1%). Carskim rezom je rođeno 18,3% perinatalno umrlih, češće u rano neonatalno umrlih (35,7%) nego u mrtvorođenih (7,6%). Rani neonatalni mortalitet rođenih ¬carskim rezom je znakovito niži u djece s 22–27 tjedana, podjednak u djece 27–31 tjedan, a viši u kasnijim razdobljima trudnoće. Antenatalna skrb je znakovito bila lošija u perinatalno umrle djece. Intrauterini rast fetusa je znakovito bio usporen, 26,5% ¬perinatalno umrlih je bilo lakše od 10. centile za dob, izraženije u mrtvorođenih (32,8%) nego u rano ¬neonatalno umrlih ((16,1%). Posebice je veliki broj nedostaščadi bio u mrtvorođenih s 27–31 tjedan (58,6%) te s 31–36 tjedana (57,1%). Mali broj trudnoća s usporenim rastom fetusa je bio antenatalno dijagnosticiran (18%). Zaključak. Za daljnje sniženje ¬perinatalnog mortaliteta u Hrvatskoj potrebno je dalje usmjeriti napore na antenatalni transport i rađanje djece vrlo niske i izrazito niske porodne težine (<1800 grama) u rodilištima III. razine, te na pravodobno otkrivanje djece s restrikcijom ¬rasta na razini primarne perinatalne skrbi.
Ključne riječi
perinatalni mortalitet; uzroci; carski rez; usporeni fetalni rast
Hrčak ID:
23504
URI
Datum izdavanja:
1.9.2007.
Posjeta: 2.233 *