hrcak mascot   Srce   HID

Professional paper

Bolesti drveta vinove loze

Joško Kaliterna   ORCID icon orcid.org/0000-0002-6795-2992 ; Sveučilište u Zagrebu, Agronomski fakultet, Zavod za fitopatologiju
Marija Blažević ; Sveučilište u Zagrebu, Agronomski fakultet, Zavod za fitopatologiju

Fulltext: croatian, pdf (313 KB) pages 350-354 downloads: 47* cite
APA 6th Edition
Kaliterna, J. & Blažević, M. (2021). Bolesti drveta vinove loze. Glasilo biljne zaštite, 21 (3), 350-354. Retrieved from https://hrcak.srce.hr/255961
MLA 8th Edition
Kaliterna, Joško and Marija Blažević. "Bolesti drveta vinove loze." Glasilo biljne zaštite, vol. 21, no. 3, 2021, pp. 350-354. https://hrcak.srce.hr/255961. Accessed 3 Aug. 2021.
Chicago 17th Edition
Kaliterna, Joško and Marija Blažević. "Bolesti drveta vinove loze." Glasilo biljne zaštite 21, no. 3 (2021): 350-354. https://hrcak.srce.hr/255961
Harvard
Kaliterna, J., and Blažević, M. (2021). 'Bolesti drveta vinove loze', Glasilo biljne zaštite, 21(3), pp. 350-354. Available at: https://hrcak.srce.hr/255961 (Accessed 03 August 2021)
Vancouver
Kaliterna J, Blažević M. Bolesti drveta vinove loze. Glasilo biljne zaštite [Internet]. 2021 [cited 2021 August 03];21(3):350-354. Available from: https://hrcak.srce.hr/255961
IEEE
J. Kaliterna and M. Blažević, "Bolesti drveta vinove loze", Glasilo biljne zaštite, vol.21, no. 3, pp. 350-354, 2021. [Online]. Available: https://hrcak.srce.hr/255961. [Accessed: 03 August 2021]

Abstracts
Bolesti drveta vinove loze (BDVL) naziv je za skup bolesti koje uzrokuju različite fitopatogene gljive, paraziti drvenastih tkiva vinove loze. Simptomi ovih bolesti javljaju se na višegodišnjim i jednogodišnjim organima zaražene biljke, a sežu od početnih blagih smanjenja bujnosti i zaostataka u rastu do postupnog sušenja dijelova biljke te potpunog sušenja trsa. Danas te bolesti predstavljaju ozbiljan problem u uzgoju vinove loze diljem svijeta smanjujući produktivnost vinograda i do 30 %, a trošak zamjene trsova zbog tih bolesti na svjetskoj se razini broji u milijardama kuna. Smatra se da je učestalost pojave BDVL-a u porastu posljednjih desetljeća zbog kombinacije više čimbenika, a najvažniji su izostanak učinkovitih kemijskih sredstava za njihovo suzbijanje, izostanak kontrole na uzročnike tih bolesti u rasadničarskoj proizvodnji uz istovremeni porast vinogradarskih površina zasađenih s moguće već zaraženim sadnim materijalom. Također, povećana uporaba mehanizacije, u ionako biljkama stresnom režimu održavanja vinograda, dodatno je povećala podložnost vinove loze na infekciju gljivama uzročnicima bolesti drveta te pridonijela širenju bolesti, primarno putem rezidbenih rana. Stoga, kao odgovor na rastuću pojavu BDVL-a, gdje razvoj jednostavnog kemijskog rješenja za ovaj složen fitopatološki problem u dogledno vrijeme nije izvjestan, niti je s ekološkog stajališta poželjan, moderna fitopatologija predlaže cjelovit pristup zaštiti od tih bolesti, od rasadnika do vinograda, koji objedinjuje preventivne agrotehničke mjere s ekološki prihvatljivim biološkim sredstvima zaštite bilja (Mondello i sur., 2018.). Zastupljenost pojedinih bolesti iz skupine BDVL-a varira u različitim vinogradarskim regijama svijeta, a primarno uključuje sljedeće bolesti vinove loze: esku/Petrijevu bolest, botriosferijsko sušenje, eutipozu, fomopsijsko sušenje, citosporiozno sušenje te crnu nogu vinove loze. U Hrvatskoj je utvrđena većina navedenih bolesti (osim citosporioznog sušenja), no znanstveno su dokazane eska, botriosferijsko i fomopsijsko sušenje vinove loze, koje su ujedno i najzastupljenije (Kaliterna, 2013.). S obzirom na to da je eska obrađena u zasebnom članku, u ovom će članku biti razmotrene ostale navedene bolesti, kao i pristup njihovu suzbijanju.

Hrčak ID: 255961

URI
https://hrcak.srce.hr/255961

Visits: 91 *