Stručni rad
https://doi.org/10.24141/1/7/2/10
Magnezij iz perspektive javnog zdravstva
Lidija Šoher
; Zavod za ispitivanje hrane i prehrane, Prehrambenotehnološki fakultet Osijek, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Hrvatska
Ines Banjari
orcid.org/0000-0002-8680-5007
; Zavod za ispitivanje hrane i prehrane, Prehrambenotehnološki fakultet Osijek, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Hrvatska
Sažetak
Magnezij je kofaktor za više od 300 enzima koji ima ključnu ulogu u energetskom metabolizmu, homeostazi elektrolita, metabolizmu kostiju te regulira brojne fiziološke procese kao što su kontrakcija mišića, neuromuskulatorne funkcije, kontrola glikemije i krvnog tlaka. Deficit magnezija predstavlja čimbenik rizika za cijeli niz zdravstvenih problema, od kardiovaskularnih bolesti, hipertenzije, dijabetesa, do anksioznosti i drugih mentalnih poremećaja, migrena i osteoporoze. Posebice zabrinjava subklinički oblik deficita magnezija za koji se procjenjuje kako pogađa do 30% populacije. Preporučeni unos magnezija za odrasle osobe je 300 mg za žene i 350 mg za muškarce. Iako je široko rasprostranjen u hrani, posebice tamno zelenom lisnatom povrću, orašastim plodovima i sjemenkama, najveći doprinos dnevnom unosu magnezija dolazi iz vode. Upravo je voda u fokusu javnozdravstvenih intervencija koje imaju za cilj poboljšati status magnezija u populaciji, posebice u Izraelu i Australiji. Dodaci prehrani postaju sve važniji izvor magnezija, posebice među tjelesno aktivim osobama. S porastom svijest javnosti o zdravstvenim dobrobitima fizičke aktivnosti raste i broj (rekreativno) tjelesno aktivnih osoba. Iako rizik od deficita magnezija raste s fizičkom aktivnošću, pogrešno uzimanje dodataka prehrani uslijed nedostatnog znanja i dezinformacija koje se dijele na društvenim mrežama, povećava se mogućnost za negativne posljedice na zdravlje i tjelesnu sposobnost.
Ključne riječi
magnezij; deficit; javno zdravlje; voda; fizička aktivnost
Hrčak ID:
256384
URI
Datum izdavanja:
23.4.2021.
Posjeta: 1.140 *