Stručni rad
POVEZANOST DJEČJIH ONKOLOŠKIH BOLESTI SA PSIHOSOCIJALNIM FUNKCIONIRANJEM OBITELJI
MONIKA BIJUKLIĆ
orcid.org/0000-0002-1159-6108
; Sveučilište J.J. Strossmayera u Os Sveučilište J.J. Strossmayera u Osijeku, Fakultet za dentalnu medicinu i zdravstvo, Osijek, Hrvatskaijeku, Fakultet za dentalnu medicinu i zdravstvo, Osijek;
KATARINA DODIG ĆURKOVIĆ
; Sveučilište J.J. Strossmayera u Osijeku, Fakultet za dentalnu medicinu i zdravstvo, Osijek; Sveučilište J.J. Strossmayer u Osijeku, Medicinski fakultet, Osijek; Klinički bolnički centar Osijek, Zavod za dječju i adolescentnu psihijatriju, Osijek, Hrvatska
Sažetak
Uvod: Kronične bolesti, poput tumora u dječjoj dobi, ne utječu samo na cjelokupan život djeteta/pacijenta, već imaju
značajan negativan utjecaj na cjelokupno funkcioniranje obitelji. Pri dijagonosticiranju tumora cijeli je obiteljski sustav
funkcioniranja suočen s novim stresorima i novim zahtjevima. To uključuje brojne izazove u društvenim odnosima, dnevnoj
rutini, zaposlenju i fi nancijskom pitanju. Obiteljska sposobnost da se nosi s raznim stresorima i nesigurnosti povezane s
dijagnozom djeteta utječu na kvalitetu života djeteta. Cilj ovoga istraživanja jest ispitati utjecaj dječjih onkoloških bolesti
na psihosocijalno funkcioniranje obitelji s obzirom na dob, spol i bračni status ispitanika. Metode: Ispitanici su roditelji
djece, jedan ili oba ako su oba prisutna, oboljele od onkoloških bolesti, te se liječe u Klinici za pedijatriju KBC-a Osijek
i Zavodu za hematologiju i onkologiju ‘’Dr. Mladen Ćepulić’’ Klinike za dječje bolesti u Zagrebu. Podatci su prikupljeni
anonimnim samoocjenskim upitnikom ‘’PedsQL-2.0-Family Impact Module’’ u kojem su ispitanici zaokruživali odgovore
koji se na njih odnose u protekla četiri tjedna. Anketni upitnik sastojao se od ukupno 8 varijabli, odnosno 36 pitanja/tvrdnji.
Statistička značajnost određena je s p<0,05. Rezultati: U istraživanju je sudjelovalo ukupno 39 ispitanika. Analiza rezultata
anketnog upitnika ‘ pokazala je kako su razine značajnosti za postavljene varijable iznosile redom: fi zičko zdravlje (p=0,864),
emocionalno zdravlje (p=0,354), društvene aktivnosti (p=0,490), mentalni zamor (p=0,882), komunikacija (p=0,382), briga
(p=0,149), svakodnevne aktivnosti (p=0,207) te odnosi u obitelji (p=0,422). Rasprava: Rezultati provedenog istraživanja
pokazali su kako ne postoji statistički značajna razlika u psihosocijalnom funkcioniranju roditelja oboljele djece tijekom
proteklih četiri tjedana u aspektima fi zičkog zdravlja i aktivnosti, emocionalnog zdravlja, društvenih aktivnosti, mentalnog
zamora, komunikacije te briga. Utvrđeno je kako nemaju značajnijih poteškoća u navedenim područjima te njihovo
funkcioniranje u svakom pojedinom aspektu nije značajno narušeno. Također, nije pronađen ni statistički značajan podatak
koji bi upućivao na poteškoće u psihosocijalnom funkcioniranju cijele obitelji tijekom proteklih četiri tjedana. Zaključak: Na
temelju provedenog istraživanja i dobivenih rezultata možemo zaključiti kako dječja onkološka bolest ne utječe značajno
na psihosocijalno funkcioniranje obitelji koje su sudjelovale u istraživanju.
Ključne riječi
obitelj; onkološka bolest; psihosocijalno funkcioniranje
Hrčak ID:
256995
URI
Datum izdavanja:
28.4.2021.
Posjeta: 785 *