Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.21857/mzvkptqvv9
Popis obrtnika na području današnje Koprivničko-križevačke županije 1890. godine
Mira Kolar-Dimitrijević
orcid.org/0000-0002-6050-5700
; Odsjek za povijest Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
Sažetak
Koprivnički, Križevački i Đurđevački kotar, formirani 1886. godine, danas
su glavni dijelovi današnjeg područja Koprivničko-križevačke županije. Kao
Križevačka i Đurđevačka pukovnija taj je kraj ušao u proces razvojačenja Vojne
krajine spajajući se s Banskom Hrvatskom, i to u vremenu kada je željeznička
pruga Nagykanizsa – Koprivnica – Zagreb – Rijeka 1873. postala glavna prometna
poveznica Mađarske i Rijeke kao njezine jedine morske luke i vrata u
svijet. Zahvaljujući prometnoj povezanosti, to je bilo perspektivno razvojno
područje u koje su nagrnuli strani obrtnici i trgovci. Razvoj ne zahvaća samo
poljoprivredu već i obrt i trgovinu te utječe na mijenjanje struktura zaposlenih
i imigracije brojnih stranaca u to područje. Nažalost, između 1857. i 1890., dakle
u vrijeme restrukturiranja Monarhije, na tom području izostaju statistički
popisi, pa su imena obrtnika i trgovaca objavljena u Adresaru obrtnog i poslovnog
svieta u Hrvatskoj 1891. godine po nalogu bana Khuen-Héderváryja uoči obilježavanja
40. godišnjice osnutka Zagrebačke trgovinske komore 1891. – riječ je
o važnoj monografiji, potpuno zanemarenoj u našoj povijesnoj literaturi. Adresar
ukazuje na činjenicu da ni urbanizacija ni industrijalizacija nisu još 1890. uzele
maha, ali da je obrtnika bilo mnogo, i to više na selu nego u kotarskim središtima.
No čitavo područje bilo je spremno za ulazak u proces modernizacije
i industrijalizacije na osnovi iskorištavanja vlastitih sirovina i velikog broja
kvalificiranih radnika koje je pripremilo obrtništvo.
Ključne riječi
obrtništvo; Koprivnički kotar; Križevački kotar; Đurđevački kotar; 1890. godina.
Hrčak ID:
257358
URI
Datum izdavanja:
10.5.2021.
Posjeta: 1.317 *