hrcak mascot   Srce   HID

Pregledni rad
https://doi.org/10.26362/20210102

Što filozofi znaju o dobrom životu?

Ana Gavran Miloš   ORCID icon orcid.org/0000-0002-7142-069X ; Odsjek za filozofiju, Filozofski fakultet, Sveučilište u Rijeci Sveučilišna avenija 4, 51000 Rijeka

Puni tekst: hrvatski, pdf (151 KB) str. 25-50 preuzimanja: 22* citiraj
APA 6th Edition
Gavran Miloš, A. (2021). Što filozofi znaju o dobrom životu?. Prolegomena, 20 (1), 25-50. https://doi.org/10.26362/20210102
MLA 8th Edition
Gavran Miloš, Ana. "Što filozofi znaju o dobrom životu?." Prolegomena, vol. 20, br. 1, 2021, str. 25-50. https://doi.org/10.26362/20210102. Citirano 26.07.2021.
Chicago 17th Edition
Gavran Miloš, Ana. "Što filozofi znaju o dobrom životu?." Prolegomena 20, br. 1 (2021): 25-50. https://doi.org/10.26362/20210102
Harvard
Gavran Miloš, A. (2021). 'Što filozofi znaju o dobrom životu?', Prolegomena, 20(1), str. 25-50. https://doi.org/10.26362/20210102
Vancouver
Gavran Miloš A. Što filozofi znaju o dobrom životu?. Prolegomena [Internet]. 2021 [pristupljeno 26.07.2021.];20(1):25-50. https://doi.org/10.26362/20210102
IEEE
A. Gavran Miloš, "Što filozofi znaju o dobrom životu?", Prolegomena, vol.20, br. 1, str. 25-50, 2021. [Online]. https://doi.org/10.26362/20210102

Sažetak
Rad se bavi analizom filozofske rasprave o problemu dobrobiti, odnosno određenju onoga što je dobro za neku osobu iz perspektive filozofije. Na specifičnost filozofske rasprave o dobrobiti ukazat će se kroz standardnu, Parfitovu podjelu pozicija, prema kojoj se teorije dobrobiti dijele na hedonizam, teoriju ispunjenja želja i teorije objektivne liste. Unatoč tome što danas postoje drugačije taksonomije pozicija, tvrdit ću da je Parfitova i dalje korisna jer nam pomaže uočiti bitne elemente dobrobiti. Takva podjela sugerira da pozicije možemo grupirati prema tome naglašavaju li subjektivistički aspekt poimanja onoga što je dobro za nas (hedonizam i teorija ispunjenja želja) ili određenju dobrobiti pristupaju tražeći neki objektivni kriterij dobra. U ovom radu fokusirat ću se na uočavanje važnih karakteristika dobrobiti koje proizlaze iz ovakve subjektivno-objektivne dihotomije. Cilj rada je pokazati da je ova dihotomija središnja za adekvatno razumijevanje dobrobiti i da zadovoljavajuća teorija dobrobiti nužno mora uzeti u obzir uvide obiju strana. Prvo ću ukratko objasniti dobrobit kao specifičnu vrstu vrijednosti, tzv. prudencijalnu vrijednost. Nakon toga, kratko ću izložiti Parfitovu podjelu pozicija iz koje ću izvesti subjektivno-objektivno razlikovanje unutar filozofske rasprave. Nakon toga pokazat ću prednosti i nedostatke subjektivnih i objektivnih teorija. U zadnjem dijelu tvrdit ću da dobra teorija dobrobiti mora zadržati oba aspekta kako bi ispunila uvjete normativne i deskriptivne adekvatnosti.

Ključne riječi
Dobrobit; hedonizam; teorija ispunjenja želja; objektivna lista; subjektivna dobrobit; objektivna dobrobit; normativna adekvatnost; deskriptivna adekvatnost

Hrčak ID: 258634

URI
https://hrcak.srce.hr/258634

Posjeta: 67 *