hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak

Pomotehnički zahvati u klonskim sjemenskim plantažama listača

Davorin Kajba   ORCID icon orcid.org/0000-0001-9194-1030 ; Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Nikola Pavičić ; Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Saša Bogdan ; Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Ida Katičić ; Šumarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Puni tekst: hrvatski, pdf (430 KB) str. 523-528 preuzimanja: 579* citiraj
APA 6th Edition
Kajba, D., Pavičić, N., Bogdan, S. i Katičić, I. (2007). Pomotehnički zahvati u klonskim sjemenskim plantažama listača. Šumarski list, 131 (11-12), 523-528. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/23985
MLA 8th Edition
Kajba, Davorin, et al. "Pomotehnički zahvati u klonskim sjemenskim plantažama listača." Šumarski list, vol. 131, br. 11-12, 2007, str. 523-528. https://hrcak.srce.hr/23985. Citirano 24.06.2019.
Chicago 17th Edition
Kajba, Davorin, Nikola Pavičić, Saša Bogdan i Ida Katičić. "Pomotehnički zahvati u klonskim sjemenskim plantažama listača." Šumarski list 131, br. 11-12 (2007): 523-528. https://hrcak.srce.hr/23985
Harvard
Kajba, D., et al. (2007). 'Pomotehnički zahvati u klonskim sjemenskim plantažama listača', Šumarski list, 131(11-12), str. 523-528. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/23985 (Datum pristupa: 24.06.2019.)
Vancouver
Kajba D, Pavičić N, Bogdan S, Katičić I. Pomotehnički zahvati u klonskim sjemenskim plantažama listača. Šumarski list [Internet]. 2007 [pristupljeno 24.06.2019.];131(11-12):523-528. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/23985
IEEE
D. Kajba, N. Pavičić, S. Bogdan i I. Katičić, "Pomotehnički zahvati u klonskim sjemenskim plantažama listača", Šumarski list, vol.131, br. 11-12, str. 523-528, 2007. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/23985. [Citirano: 24.06.2019.]

Sažetak
Za većinu gospodarski važnih vrsta šumskog drveća problemi prirodne obnove, kao i popunjavanja djelomično prirodno obnovljenih površina, te pošumljavanja čistina, postoje već nekoliko desetljeća. U proteklim desetljećima periodicitet uroda sjemena nije redovit, a vremenski se period do obilnijeg ili punog uroda sjemena sve više produžuje. Da bi se ta negativna razlika između potrebnog i sakupljenog sjemena umanjila, kao i zbog bolje organizacije proizvodnje genetski kvalitetnog sjemena, pristupilo se i osnivanju klonskih sjemenskih plantaža. Hrast lužnjak (Quercus robur L.) i poljski jasen (Fraxinus angustifolia Vahl) naše su najvažnije i najvrijednije vrste šumskog drveća. Tri klonske sjemenske plantaže hrasta lužnjaka osnovane su u razdoblju od 1996. do 2001. godine u tri sjemenske regije (ukupne površine od 15 do 26 ha), u kojima se primjenjuje uzgojni oblik ovalnog vretena. Klonska sjemenska plantaža poljskog jasena osnovana je 2005. godine na površini od 3.5 ha. Ona ukupno sadrži 56 klonova, razmak sadnje iznosi 4 ´ 4 m i u njoj se primjenjuje uzgojni oblik vretenaste piramide. Klonska sjemenska plantaža divlje trešnje (Prunus avium L.) osnovana je 2001. godine, veličine je 3 ha, a sadrži ukupno 27 klonova. Razmak sadnje je 6 ´ 3 m, te se i dalje nadopunjuje, a održava se u uzgojnom obliku vretenastog grma. U jednoj od ranijih eksperimentalnih klonskih sjemenskih plantaža hrasta lužnjaka primijenjena je i rezidba korijena zbog utjecaja na obilniji urod. Sve klonske sjemenske plantaže redovito se orezuju i održavaju korištenjem agrotehničkih mjera.

Ključne riječi
Fraxinus angustifolia; klonske sjemenske plantaže; pomotehnički zahvati.; Prunus avium; Quercus robur

Hrčak ID: 23985

URI
https://hrcak.srce.hr/23985

[engleski]

Posjeta: 1.333 *