Atti, Vol. L No. 1, 2020.
Pregledni rad
REGESTI KRIVIČNIH PARNICA PODESTATA ISEPPA DIEDA 1578. I 1579. ODRŽANIH U LABINU I PLOMINU
Tullio Vorano
; Albona
Sažetak
Tijekom mletačke uprave Labinom i Plominom (1420.-1797.) upravljao je
zajednički podestat (gradonačelnik) koji je u pravilu bio na funkciji 32 mjeseca.
U početnom razdoblju Labin je imao izuzetnu povlasticu da sam može birati
podestata iz redova mletačkih plemića, ali je ubrzo odustao od tog privilegija.
Jedna od najvažnijih zadaća podestata bila je dijeliti pravdu, a u Labinu i u
Plominu, činio je to u pravilu u nazočnosti javnosti ispod gradske lođe, ili, u Labinu
katkad u sudskoj palači, koja je ujedno bila i sjedište podestata. U Državnom
arhivu u Pazinu postoji fond s oznakom “HR-DAPA-811 Podestat općina Labin
i Plomin” u kojem je pohranjena sačuvana dokumentacija koju su za sobom
ostavili podestati. Arhivski popis fonda priredila je prof. Tajana Ujčić. Članak
donosi regeste krivičnih parnica podestata Iseppa Dieda. Pojam krivičnosti u
ono doba jako se razlikovao od današnjeg, pa tako neka ondašnja “zlodjela”
danas ne bi ni razmatrali. Krivičnu parnicu pokretala je oštećena osoba i pritom
bi prisegla, kako bi slučaj dobio na težini i bio vjerodostojniji. Istinitost navoda
parnice provjeravao je gradski sudac – djelovala su po dva, iz redova labinskih
ili plominskih plemića, na rok od šest mjeseci – i ako je sudac bio suglasan
pokretana je parnica. Jednom pokrenuta parnica uvijek je dovedena do kraja,
pa i u slučaju da su se stranke u međuvremenu pomirile i da je tužitelj odustao
od tužbe. Parnicu je po funkciji mogao pokrenuti i gradski funkcionar (cavaliere),
svojevrsni javni tužitelj, koji je štitio interese grada. Parnice su uglavnom
završavale novčanom kaznom, ali katkad i izgonom iz grada na određeni
vremenski rok. Krivičnim prekršajima smatrani su: tučnjava s ozljedama, a
nerijetko su i žene premlaćivane, ranjavanje (nožem, drškom sjekire ili njezinim
tupim dijelom…), šamaranje s vidljivim posljedicama, neovlaštena sječa drveća
u komunskoj ili privatnoj šumi, vrijeđanje, neovlaštena prodaja mesa, ribe, vina
i žitarica, berba maslina na tuđim maslinama, korištenje lažnih isprava, pa čak
i rad u praznične dane. Presude su bile kako u funkciji kažnjavanja tako i u cilju
popravljanja osobe kojoj je presuđeno. Svi stanovnici, od sluge do plemića,
mogli su zatražiti pravdu, odnosno pokrenuti krivični postupak, pa je s tog
stajališta mletački sud bio demokratski i moderan.
Ključne riječi
Hrčak ID:
260039
URI
Datum izdavanja:
15.6.2021.
Posjeta: 344 *