hrcak mascot   Srce   HID

Pregledni rad

BALIJANSKI RECEPTI S TEKSTOVIMA NA ISTRIOTSKOM NARJEČU GIOVANNIJA OBROVZA

Sandro Cergna ; Università “Juraj Dobrila”, Pola

Puni tekst: talijanski, pdf (419 KB) str. 426-487 preuzimanja: 26* citiraj
APA 6th Edition
Cergna, S. (2020). Ricette vallesi con testi in dialetto istrioto di Giovanni Obrovaz. Atti, L (1), 426-487. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/260047
MLA 8th Edition
Cergna, Sandro. "Ricette vallesi con testi in dialetto istrioto di Giovanni Obrovaz." Atti, vol. L, br. 1, 2020, str. 426-487. https://hrcak.srce.hr/260047. Citirano 28.10.2021.
Chicago 17th Edition
Cergna, Sandro. "Ricette vallesi con testi in dialetto istrioto di Giovanni Obrovaz." Atti L, br. 1 (2020): 426-487. https://hrcak.srce.hr/260047
Harvard
Cergna, S. (2020). 'Ricette vallesi con testi in dialetto istrioto di Giovanni Obrovaz', Atti, L(1), str. 426-487. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/260047 (Datum pristupa: 28.10.2021.)
Vancouver
Cergna S. Ricette vallesi con testi in dialetto istrioto di Giovanni Obrovaz. Atti [Internet]. 2020 [pristupljeno 28.10.2021.];L(1):426-487. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/260047
IEEE
S. Cergna, "Ricette vallesi con testi in dialetto istrioto di Giovanni Obrovaz", Atti, vol.L, br. 1, str. 426-487, 2020. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/260047. [Citirano: 28.10.2021.]

Sažetak
U radu je predstavljeno dvadeset šest recepata tradicionalnih kulinarskih jela
iz Bala, prepisanih na balijansko-istriotsko narječje, onako kako su usmeno
izrečena tijekom intervjua s Balijanima. Tekstove prati prijevod na talijanski jezik,
kao i kratke skice i dijalozi preuzeti iz rukopisa Quaderni Giovannija Obrovza,
također u izvornoj verziji na dijalektu i s prijevodom na talijanski, uz oznaku broja
sveske i stranice. Vrlo su važno svjedočanstvo o svakodnevnom životu prije više
od jednog stoljeća. Obrovčevi Quaderni, napisani u razdoblju od 1965. do 1971.,
također su vrijedan izvor informacija o tadašnjim prehrambenim navikama.
Otkrivaju nam jednostavnu, ali naravnu seljačku kuhinju koja je slijedila sezonske
cikluse, a čiji korijeni sežu stoljećima u mletačku kulinarsku tradiciju (riži i biži,
pašta i fažol, marinirane sardele, palenta sa sirom, bakalar, salama sopressa,
dinstani kelj, pinca, fritule, bisi n tecia, figà) te kao i tršćanska i furlanska kuhinja,
u austrougarsku (prežgana juha, kiseli kupus, kisela repa, štrudla od jabuke,
museto – vrsta tlačenice, kiflice), ali u ograničenoj mjeri i u slavensku (maneštra
od bobići, žličnjaci, fracadisi – vrsta pašte).
Kao i u svim siromašnim kuhinjama iz prošlosti, tako ni za balijansku glavna svrha
nije bila osmišljavati ukusna jela, već se hrana pripremala zbog zadovoljenja
osjećaja gladi, posebno nakon teških seoskih radova. Zbog toga se svakodnevna
prehrana uglavnom temeljila na jednom jelu, ali okrepljujućem i sadržajnom. Uvijek
su bile prisutne palenta, tjestenina ili juha, pripremljene u raznim varijacijama.
Meso se rijetko konzumiralo, ali nikad ga nije nedostajalo u važnim prigodama
kao što su bile proslave vjenčanja, rođenja ili blagdana Uskrsa, Božića ili praznika
posvećenog zaštitniku Bala, blaženom Giulianu, 1. svibnja. Učestalije se koristila
riba: sardele, inčuni, menule, marinirane s tipičnim saorom, ili girice, pripremljene
i konzervirane u soli kako bi se mogle konzumirati i nakon nekoliko dana.
Kuharica ne prati doslovce klasičnu raspodjelu sljedova: predjelo, prvo jelo, drugo
jelo, prilog, desert i voće, međutim, kako bi se olakšalo čitanje, takvim su redom
predstavljeni. Ovaj doprinos je dio većeg projekta na kojem autor predano radi od
2015. godine, a koji će uskoro biti objavljen u monografskom obliku.

Hrčak ID: 260047

URI
https://hrcak.srce.hr/260047

[talijanski]

Posjeta: 48 *