Pregledni rad

Molekularni mehanizmi i biokemijski biljezi akutnog pankreatitisa

Krzysztof Celiński ; Odjel za endoskopiju Klinike za gastroenterologiju, Medicinski fakultet „F. Skubiszewski”, Lublin, Poljska
Agnieszka Mądro ; Odjel za endoskopiju Klinike za gastroenterologiju, Medicinski fakultet „F. Skubiszewski”, Lublin, Poljska

Sažetak

Unatoč nedavnim iskoracima u ispitivanju etiopatogeneze akutnog pankreatitisa (AP), još uvijek nisu objašnjeni svi čimbenici koji određuju nastup i tijek te bolesti. Istraživači se usredotočuju na ispitivanje čimbenika koji uvjetuju razvoj teškog AP, te razmatraju genetičku predispoziciju, vrstu mogućih odgovornih čimbenika kao i istodobno prisutna oboljenja. Najbitnija zadaća preostaje, međutim, procjena osjetljivosti i specifičnosti biokemijskih i seroloških biljega u dijagnozi i prognozi razvoja teškog APte njihova klinička dostupnost. Aktivnost lipaze u serumu je pouzdaniji dijagnostički biljeg AP, nego aktivnost serumske amilaze. Tripsinogen-aktivacijski peptid (TAP) omogućava ranu dijagnozu AP. Korisni predskazatelji težine bolesti mogu uključivati prokalcitonin i TAP u mokraći, interleukine 6 i 8 u serumu, 24-satnu polimorfonuklearnu elastazu, te 48-satni C-reaktivni protein.
Istraživači se usredotočuju na potragu za najboljim mogućim prognostičkim čimbenikom AP. U kliničkoj se praksi, međutim, dijagnoza temelji na biološkim biljezima, kliničkoj procjeni i drugim laboratorijskim rezultatima koji su uključeni u Ransonovu ljestvicu ili APACHEII, te na slikovnim pretragama koje se koriste za određivanje pokazatelja težine bolesti kompjutorskom tomografijom (engl. computertomographyseverityindex, CTSI). Točnu prognozu tijeka AP nije moguće načiniti sve dok nisu određeni svi ti parametri kako bi se moglo započeti s najboljom mogućom terapijom.

Ključne riječi

akutni pankreatitis; lipaza; amilaza; prokalcitonin; CRP; interleukini

Hrčak ID:

24150

URI

https://hrcak.srce.hr/24150

Datum izdavanja:

5.6.2008.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 1.942 *