hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak

Političke stranke kao javnoprave osobe hrvatskog pravnog sistema: pristup problemu

Ivan Padjen   ORCID icon orcid.org/0000-0001-7606-2337 ; Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska

Puni tekst: hrvatski, pdf (322 KB) str. 133-156 preuzimanja: 889* citiraj
APA 6th Edition
Padjen, I. (2002). Političke stranke kao javnoprave osobe hrvatskog pravnog sistema: pristup problemu. Politička misao, 39 (2), 133-156. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/24257
MLA 8th Edition
Padjen, Ivan. "Političke stranke kao javnoprave osobe hrvatskog pravnog sistema: pristup problemu." Politička misao, vol. 39, br. 2, 2002, str. 133-156. https://hrcak.srce.hr/24257. Citirano 11.12.2019.
Chicago 17th Edition
Padjen, Ivan. "Političke stranke kao javnoprave osobe hrvatskog pravnog sistema: pristup problemu." Politička misao 39, br. 2 (2002): 133-156. https://hrcak.srce.hr/24257
Harvard
Padjen, I. (2002). 'Političke stranke kao javnoprave osobe hrvatskog pravnog sistema: pristup problemu', Politička misao, 39(2), str. 133-156. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/24257 (Datum pristupa: 11.12.2019.)
Vancouver
Padjen I. Političke stranke kao javnoprave osobe hrvatskog pravnog sistema: pristup problemu. Politička misao [Internet]. 2002 [pristupljeno 11.12.2019.];39(2):133-156. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/24257
IEEE
I. Padjen, "Političke stranke kao javnoprave osobe hrvatskog pravnog sistema: pristup problemu", Politička misao, vol.39, br. 2, str. 133-156, 2002. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/24257. [Citirano: 11.12.2019.]

Sažetak
Postoje prima facie razlozi za priznanje političkih stranaka kao javnopravnih osoba hrvatskoga pravnog sistema. Političke stranke imaju vodeću ulogu u stvaranju i vršenju državne volje; kontinentalnoeuropski pravni sistemi razlikuju javno i privatno pravo: hrvatski ustav propisuje da su političke stranke udruge sa značajkama tipičnima za javnopravne osobe. Ono što zahtijeva analizu jesu narav i posljedice javnopravne osobnosti. Aristotelova teorija pravednosti još uvijek je plodno polazište za razlikovanje javnog i privatnog prava te javnopravnih i privatnopravnih osoba. Njegova teorija pokazuje da i politička zajednica i ekonomsko tržište pretpostavljaju mjerila djelovanja što uređuju međudjelovanje njihovih članova. Mjerila se sastoje od dvaju bitnih tipova pravnih akata, naime, zakona, koji su temeljni akti javnog prava, i ugovora, koji su temeljni akti privatnog prava. Dvodioba pravnih akata implicira praktično sve kriterije koje su rimski i kontinentalni pravnici našli važnima za razlikovanje javnog i privatnog prava (izvor, obveznost, hijerarhija, interes, subjekti, itd.). Dioba pravnog sistema u javno i privatno pravo može biti pozitivirana na više načina. Međutim, liberalni, demokratski i socijalni pravni sistem treba udovoljiti sljedećim načelima, koja jamče javnopravni status političkih stranaka: izričito priznanje javnopravne osobnosti; podsudnost; ustavnost; javnost; demokratičnost; solidarnost. Ta su načela uvažena u Nacrtu prijedloga zakona o političkim strankama, koji je izradio Hrvatski pravni centar u svibnju 2002., i koji je, s malim izmjenama, prihvatio kao svoj prijedlog Odbor za Ustav, poslovnik i politički sustav Hrvatskog sabora u srpnju 2002.

Ključne riječi
političke stranke; država; hrvatski pravni sistem; hrvatski Ustav; javnopravna osoba; liberalizam

Hrčak ID: 24257

URI
https://hrcak.srce.hr/24257

[engleski]

Posjeta: 1.345 *