hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak

Politički pluralizam i ustavnopravni status političkih stranaka

Dragutin Lalović ; Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska

Puni tekst: hrvatski, pdf (226 KB) str. 21-32 preuzimanja: 971* citiraj
APA 6th Edition
Lalović, D. (2001). Politički pluralizam i ustavnopravni status političkih stranaka. Politička misao, 38 (4), 21-32. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/24332
MLA 8th Edition
Lalović, Dragutin. "Politički pluralizam i ustavnopravni status političkih stranaka." Politička misao, vol. 38, br. 4, 2001, str. 21-32. https://hrcak.srce.hr/24332. Citirano 31.10.2020.
Chicago 17th Edition
Lalović, Dragutin. "Politički pluralizam i ustavnopravni status političkih stranaka." Politička misao 38, br. 4 (2001): 21-32. https://hrcak.srce.hr/24332
Harvard
Lalović, D. (2001). 'Politički pluralizam i ustavnopravni status političkih stranaka', Politička misao, 38(4), str. 21-32. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/24332 (Datum pristupa: 31.10.2020.)
Vancouver
Lalović D. Politički pluralizam i ustavnopravni status političkih stranaka. Politička misao [Internet]. 2001 [pristupljeno 31.10.2020.];38(4):21-32. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/24332
IEEE
D. Lalović, "Politički pluralizam i ustavnopravni status političkih stranaka", Politička misao, vol.38, br. 4, str. 21-32, 2001. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/24332. [Citirano: 31.10.2020.]

Sažetak
Ustavnopravni status političkih stranaka i političkog pluralizma odlučujuće utječe na karakter oblikovanja političke volje u demokratskoj državi. I Hrvatska, kao zemlja u (demokratskoj i liberalnoj) tranziciji prema demokraciji, mora pomno promisliti kako će ustavno institucionalizirati, dakle pravno afirmirati političke stranke kao ključne aktere formiranja političke volje naroda, ali istodobno zakonom precizno pravno ograničiti okvir i metode njihova djelovanja. U tom se smislu, u tekstu analizira i vrednuje iskustvo talijanske Prve republike i francuske Pete republike. Naime, ustavno se normiranje funkcije političkih stranaka u tim režimima zbilo u, za nas, usporedivom društvenom i političkom ambijentu tzv. ekstremnoga i polariziranog pluralizma, koji, po Sartoriju, neminovno vodi permanentnoj krizi ili čak građanskom ratu. Dok Ustav Italije (1947.) normativno priznaje i afirmira taj centrifugalni tip političkog pluralizma, francuski Ustav V. republike (1958.) tako normira funkciju političkih stranaka, kako bi se prevladao polarizirani pluralizam Četvrte republike. Talijanski Ustav političke stranke definira kao formacije koje vladaju nad državom (“utvrđuju nacionalnu politiku”), dočim francuski Ustav reducira funkciju političkih stranaka na izborni proces i normira da one moraju poštovati nacionalni suverenitet, dakle da moraju djelovati (“demokratski”) unutar države, kao pomoćni politički akteri demokratskoga političkog procesa. Ustavnim promjenama kojima je uspostavljena hrvatska Treća republika u nas je odbačena mogućnost da se francuskim institucionalnim aranžmanom (polupredsjednički sustav i većinski sustav) prevlada stranačka dinamika polarizacijskog tipa. Ako se zna da je francuska Peta republika bila odgovor na bezizlaznost “režima stranaka” Četvrte republike – zašto se u nas misli da je trebalo napustiti hrvatsku Drugu republiku (1990.-2000.) i uspostaviti Treću republiku, modeliranu prema provjereno neuspješnom režimu francuske Četvrte republike?

Ključne riječi
demokratska država; hrvatska Treća republika; Peta republika; politički pluralizam; političke stranke; ustav

Hrčak ID: 24332

URI
https://hrcak.srce.hr/24332

[engleski]

Posjeta: 1.930 *