hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak

Ustavotvotvorstvo u prijelazno doba

Günter Frankenberg ; Odsjek pravnih znanosti Sveučilišta J.W.Goethea u Frankfurtu na Majni, Frankfurt/Main, Njemačka

Puni tekst: hrvatski, pdf (229 KB) str. 103-117 preuzimanja: 404* citiraj
APA 6th Edition
Frankenberg, G. (2001). Ustavotvotvorstvo u prijelazno doba. Politička misao, 38 (4), 103-117. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/24369
MLA 8th Edition
Frankenberg, Günter. "Ustavotvotvorstvo u prijelazno doba." Politička misao, vol. 38, br. 4, 2001, str. 103-117. https://hrcak.srce.hr/24369. Citirano 24.09.2020.
Chicago 17th Edition
Frankenberg, Günter. "Ustavotvotvorstvo u prijelazno doba." Politička misao 38, br. 4 (2001): 103-117. https://hrcak.srce.hr/24369
Harvard
Frankenberg, G. (2001). 'Ustavotvotvorstvo u prijelazno doba', Politička misao, 38(4), str. 103-117. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/24369 (Datum pristupa: 24.09.2020.)
Vancouver
Frankenberg G. Ustavotvotvorstvo u prijelazno doba. Politička misao [Internet]. 2001 [pristupljeno 24.09.2020.];38(4):103-117. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/24369
IEEE
G. Frankenberg, "Ustavotvotvorstvo u prijelazno doba", Politička misao, vol.38, br. 4, str. 103-117, 2001. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/24369. [Citirano: 24.09.2020.]

Sažetak
Autor tvrdi da se ustavna teorija danas mora dokazati na trima područjima. Prvo područje dokazivanja odnosi se na problem odnosa transnacionalnih režima i državnih institucija. Ustavno pravna teorija je suočena s pitanjem kako norme koje se odnose na transnacionalne režime mogu “konstitucionalizacijom” poprimiti dignitet pravnih normi. Drugi izazov predstavljaju transnacionalni režimi sui generis poput pravnog poretka Europske unije. Treći je vezan za proces širenja EU-a. Autor tvrdi da je po svom smislu ustav instrument i simbol, tj. da je dvostruko kodiran. Jedan se smisao odnosi na praktiku i instrumentalna izvršenja, a drugi na svijet reprezentacije. Postoje različiti tipovi ustava. Prvi tip su ustavi-manifesti i oni su uglavnom samo simbolički kodirani. Drugi tip su ustavi koji su doneseni u formi ugovora. Ovi su ustavi strukturirani više kao pravni odnos među diskretnim akterima, nego kao monolitan simbolički korpus. Programski ili planski ustavi treći su tip ustava, a vezuju se za uspon i pad socijalističkih društava. Oni propisuju razvojne ciljeve koji su prethodno politički definirani. Na posljetku, postoje tzv. ustavi u ulozi zakona. Ovi su ustavi rezultat redovnoga zakonodavnog procesa koji osigurava da narod kao zamišljeni nositelj suvereniteta raspravlja o ustavu i da ga prihvati. Autor pokazuje da se kod tranzicije srednje i istočnoeuropskih društava radi o prijelazu s jednostavnog kodiranja s primatom simboličkoga na dvostruko kodiranje ustava. U ovom se prijelazu pojavljuju poteškoće. Prva se odnosi na problem “presađivanja” konstitucionalnih rješenja u drugi društveno-povijesni kontekst. Druga se odnosi na antiustavotvorni mentalitet koji prevladava u ovim društvima. Ipak, konstitucionalna bilanca u Srednjoj i Istočnoj Europi je zadovoljavajuća. Njihovi su novi ustavi zanimljivi zbog triju simboličkih aspekata. Prvi se odnosi na ustavotvorne procese u kojima su ova društva prestala biti objekti autoritarnih vladara. Drugi je aspekt vezan za potragu za novim oblikom identiteta i zajedništva. Treći se aspekt odnosi na pokušaje da se pravnim okovima samovolja progna iz politike i društvenog života.

Ključne riječi
tranzicija; ustav; ustav kao instrument; ustav kao simbol; ustavna teorija

Hrčak ID: 24369

URI
https://hrcak.srce.hr/24369

[engleski]

Posjeta: 748 *