Skoči na glavni sadržaj

Izvorni znanstveni članak

Zbiljnost antičke lingvistike

Dubravko Škiljan ; Institutum Studiorum Humanitatis, Ljubljana


Puni tekst: hrvatski pdf 117 Kb

str. 589-601

preuzimanja: 701

citiraj


Sažetak

Tekst, artikuliran na tri osnovne cjeline, posvećen je ispitivanju u kolikoj je mjeri moguće i
dopušteno danas govoriti o antičkoj lingvistici i ima li taj pojam bilo kakav realni referent
na koji se odnosi. Naime, budući da u antici sasvim očito lingvistika kao znanost nije postojala,
na prvi se pogled čini da termin služi jedino za označavanje fikcije. No moguće je zamisliti
da antička lingvistika stekne svoju zbilju iz interpretacije ex post, tako da suvremena
znanost o jeziku u njoj, vlastitim iščitavanjem, otkrije koherentnu cjelinu koja zaslužuje da
se razmatra kao domena znanstvenog izučavanja.
Da bi se konstituirala takva interpretacija, potrebno je najprije razmotriti u kojim se sve
područjima antičke znanosti pojavljuju promišljanja jezika, a zatim vidjeti da li su te domene,
iz današnje perspektive, samo membra disiecta ili su povezane nekim sebi inherentnim
faktorom kohezije. Zato se u središnjem dijelu teksta ukratko ispituju osnovne teorijske karakteristike
antičke filozofije jezika, logike, retorike, poetike, gramatike i filologije i pokazuje
se kako su sve ove discipline, svaka sa svojeg aspekta, usmjerene prema cjelini jezične djelatnosti
ili, preciznije, prema jeziku i govoru u njihovoj upotrebi.
Ova funkcionalna usmjerenost antičkih teorija jezika, koja je ujedno njihov faktor objedinjavanja
- bilo da se radi o objašnjavanju jezika javne komunikacije (znanstvenog iskaza u
logici, političkog diskursa u retorici, umjetničkog teksta u poetici), bilo da je riječ o metafizič
kom (u filozofiji) ili metajezičnom (u gramatici) pristupu, bilo, napokon, da se uočavaju
specifičnosti komunikacijskog konteksta (u filologiji) - s jedne strane zbunjuje suvremenu
lingvistiku, orijentiranu prije svega na jezik kao sistem, u saussureovskom poimanju, a s
druge se strane, antička lingvistika, u zbiljnosti svojeg interesa za jezični fenomen, ukazuje
kao izuzetno zanimljiv virtualan teorijski sugovornik recentnim sociolingvističkim, psiholingvistič
kim i - posebno - pragmalingvističkim promišljanjima jezika.

Ključne riječi

Hrčak ID:

24439

URI

https://hrcak.srce.hr/24439

Datum izdavanja:

3.6.1996.

Posjeta: 1.715 *