hrcak mascot   Srce   HID

Izlaganje sa skupa

Povijesno znanje i političko djelovanje

Ante Pažanin ; profesor emeritus Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska

Puni tekst: hrvatski, pdf (205 KB) str. 3-13 preuzimanja: 548* citiraj
APA 6th Edition
Pažanin, A. (2001). Povijesno znanje i političko djelovanje. Politička misao, 38 (3), 3-13. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/24514
MLA 8th Edition
Pažanin, Ante. "Povijesno znanje i političko djelovanje." Politička misao, vol. 38, br. 3, 2001, str. 3-13. https://hrcak.srce.hr/24514. Citirano 21.09.2020.
Chicago 17th Edition
Pažanin, Ante. "Povijesno znanje i političko djelovanje." Politička misao 38, br. 3 (2001): 3-13. https://hrcak.srce.hr/24514
Harvard
Pažanin, A. (2001). 'Povijesno znanje i političko djelovanje', Politička misao, 38(3), str. 3-13. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/24514 (Datum pristupa: 21.09.2020.)
Vancouver
Pažanin A. Povijesno znanje i političko djelovanje. Politička misao [Internet]. 2001 [pristupljeno 21.09.2020.];38(3):3-13. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/24514
IEEE
A. Pažanin, "Povijesno znanje i političko djelovanje", Politička misao, vol.38, br. 3, str. 3-13, 2001. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/24514. [Citirano: 21.09.2020.]

Sažetak
Autor polazi od načelnog stava suvremene fenomenologije da naše vlastite i općenito nove poretke i svjetove možemo razumjeti i primjereno vrednovati tek ako poznajemo njihove prethodnike i tradiciju u njihovoj drugotnosti. Dakako, u ovom radu ta drugotnost nije ni nužni prirodni svijet ni njegova kozmološka uređenost kao svemira, nego povijesni i politički svijet te mogućnosti njegova mijenjanja i preoblikovanja. Unatoč mijenjanju tijekom povijesti, on zadržava kulturno- povijesni kontinuitet i “temeljne značajke” u obliku stanovitog, kako Husserl kaže, “kontingentnog aprioria”, koji prethodi određenim kulturno-povijesnim iskustvima, ali ne “svemu iskustvu”, kako precizira Waldenfels. Da bi se primjereno razumjela ta kompleksna problematika kulturnog i političkog svijeta, autor slijedi Aristotela, koji u drugoj knjizi svoje Politike u pitanju o najboljoj državnoj zajednici polazi od poznatih oblika države, kako bi pokazao “što je u njima ispravno i uporabivo”, a što ne, te da je moguće postojeće oblike ne samo prevladati nego i nadovezati se na njih i tražiti “još nešto novo”. Nasuprot novovjekovnom reduciranju pojma države na “organizaciju vlasti”, već se kod Aristotela, a prema Demandtu općenito u klasičnim jezicima, država određuje trima pretpostavkama: zemljom, narodom i vlašću, i to “uvijek jednom od svoje tri komponente, dok su druge dvije na neki način uključene”, pa su u različitim oblicima države uvijek sadržana sva tri momenta, zemlja u teritorijalnom smislu, narod kao identitet i suma državljana te suverena vlast kao državna vlast naroda. U razmatranju mogućnosti političkoga djelovanja u suvremenome globalnom svijetu autor se priklanja svojevrsnoj praktičnoj filozofiji koja, unatoč općenitoj krizi današnjeg društva, pokazuje da je praksa dobra života još moguća i da je nisu napustili svi ljudi, te da je utoliko moguće u promišljanju i ozbiljenju dobra života nadovezivati se na Aristotelovu praktičnu filozofiju. Uz fenomenološku i praktičnu filozofiju u završnom se dijelu razmatra politička filozofija američkih komunitarista i pokazuje, da se komunitarni univerzalizam i historicizam prema europskoj fenomenološko- hermeneutičkoj filozofiji odnose komplementarno i produktivno u razvijanju novog povijesnog mišljenja kao praktičnoga znanja koje je primjereno našoj suvremenosti i koje kao povijesno u raznovrsnim sferama i na različitim razinama omogućuje etičkopolitičko djelovanje u suvremenom globalnom svijetu.

Ključne riječi
država; polis; civitas; državni oblici; politika; kultura; povijesna tradicija; političko djelovanje; fenomenologija; komunitarizam; sfere pravednosti

Hrčak ID: 24514

URI
https://hrcak.srce.hr/24514

[engleski]

Posjeta: 1.439 *