hrcak mascot   Srce   HID

Pregledni rad

Doprinos isusovaca teološkim i filozofskim znanostima

Ivan Macan ; Filozofski fakultet Družbe Isusove, Zagreb, Hrvatska

Puni tekst: hrvatski, pdf (210 KB) str. 139-162 preuzimanja: 416* citiraj
APA 6th Edition
Macan, I. (2008). Doprinos isusovaca teološkim i filozofskim znanostima. Obnovljeni život, 63. (2.), 139-162. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/24621
MLA 8th Edition
Macan, Ivan. "Doprinos isusovaca teološkim i filozofskim znanostima." Obnovljeni život, vol. 63., br. 2., 2008, str. 139-162. https://hrcak.srce.hr/24621. Citirano 28.01.2020.
Chicago 17th Edition
Macan, Ivan. "Doprinos isusovaca teološkim i filozofskim znanostima." Obnovljeni život 63., br. 2. (2008): 139-162. https://hrcak.srce.hr/24621
Harvard
Macan, I. (2008). 'Doprinos isusovaca teološkim i filozofskim znanostima', Obnovljeni život, 63.(2.), str. 139-162. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/24621 (Datum pristupa: 28.01.2020.)
Vancouver
Macan I. Doprinos isusovaca teološkim i filozofskim znanostima. Obnovljeni život [Internet]. 2008 [pristupljeno 28.01.2020.];63.(2.):139-162. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/24621
IEEE
I. Macan, "Doprinos isusovaca teološkim i filozofskim znanostima", Obnovljeni život, vol.63., br. 2., str. 139-162, 2008. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/24621. [Citirano: 28.01.2020.]

Sažetak
Prigodom 400. obljetnice dolaska isusovaca u Zagreb i osnutka klasične gimnazije autor daje sažet prikaz doprinosa što su ga isusovci dali na području filozofije i teologije, od osnutka Reda do današnjeg vremena. Prikaz je podijeljen na dva dijela: od osnutka Reda do njegova ukinuća (1. dio) i od ponovne uspostave do danas. U svakom dijelu opet nalazimo dva odsjeka: rad isusovaca u svijetu (poglavito u Europi) i njihov rad u Hrvatskoj (odnosno među Hrvatima. Već od samih početaka isusovci su se istakli kao teolozi i filozofi: na Tridentskom saboru: Lainez, Faber, Kanizije; u Rimskom kolegiju: Clavius, Bellarmin; u Španjolskoj i Portugalu: Fonseca, Suarez, Molina. U Hrvatskoj su osnivali kolegije u kojima se predavala filozofija i teologija. Uostalom Zagrebačka akademija postaje kolijevkom sveučilišta. U 19. i 20. st. ističu se: pobornici neoskolastike u Rimu, austrijsko njemačka škola kerigmatičke teologije (Jungmann, H. Rahner, K. Rahner, Lakner) te «nova teologija» u Francuskoj (de Lubac, Danielou). U Hrvatskoj osnivaju Filozofsko učilište (danas Filozofski fakultet u Zagrebu).

Hrčak ID: 24621

URI
https://hrcak.srce.hr/24621

[engleski]

Posjeta: 844 *