Izvorni znanstveni članak

Upravljanje dobrima

Nikola Škalabrin ; Katolički bogoslovni fakultet u Đakovu Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Đakovo, Hrvatska

Sažetak

Autor obrađuje materiju koja se nalazi u Naslovu II. Upravljanje dobrima, Knjige V. Zakonika kanonskoga prava, a sastoji se od 17 kanona (kann. 1273-1289). Novi normativni izvori na temu vremenitih crkvenih dobara, koji proizlaze iz sustavnog aparata Zakonika, nadahnuti su, među ostalim, i načelom imovinskog jedinstva kao odrazom zajedništva crkvenih dobara što je izravna posljedica jedinstva njihovih svrha i njihovih namjena u spasenjskom poslanju same Crkve, zajamčenih primatskom jurisdikcijom i ujedno sudjelovanjem svih partikularnih crkava, fizičkih i pravnih osoba u brizi za potrebe opće Crkve. Treba imati u vidu da se upravljanje dobrima razlikuje od stjecanja i otuđenja, jer u protivnom ne bi imala smisla razlika koju donosi sam zakonodavac. Autor je članka posebnu pozornost usmjerio na važnost razlike između redovitog i izvanrednog upravljanja zbog posebnih uvjeta određenih za zaštitu javnog interesa. Upravitelji ili ekonomi imaju samo zadaću redovitog upravljanja. Čim se ulazi u područje izvanrednog upravljanja, prijeko je potreban zahvat poglavara pravne osobe. Upravljanje crkvenim dobrima mješovita je materija u kojoj je Crkva oduvijek poklanjala veliku pozornost odredbama koje je izdavalo građansko uređenje u kojem je djelovala, a kada je sklapala ugovore s pojedinim državama, uključivala je i taj predmet među teme koje su postale objektom ugovornih obveza.

Ključne riječi

upravljanje dobrima; nadzor; upravitelj; ekonom; rimski prvosvećenik; dijecezanski biskup; redovito upravljanje; izvanredno upravljanje

Hrčak ID:

24697

URI

https://hrcak.srce.hr/24697

Datum izdavanja:

7.9.2005.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 3.164 *