hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.2478/10004-1254-59-2008-1852

Štetni agensi pri proizvodnji anoda

Jagoda Doko Jelinić ; Andrija [tampar School of Public Health, Zagreb, Croatia
Ivo Lasić ; Aluminij d.d., Mostar, Bosnia and Herzegovina
Iskra Alexandra Nola ; Andrija [tampar School of Public Health, Zagreb, Croatia
Eugenija Žuškin ; Andrija [tampar School of Public Health, Zagreb, Croatia
Senad Ramić ; ZLB Behring GMBH, Pharmagent, Zagreb, Croatia

Puni tekst: engleski, pdf (132 KB) str. 73-80 preuzimanja: 1.703* citiraj
APA 6th Edition
Doko Jelinić, J., Lasić, I., Nola, I.A., Žuškin, E. i Ramić, S. (2008). Hazardous Agents in Anode Manufacture. Arhiv za higijenu rada i toksikologiju, 59 (2), 73-80. https://doi.org/10.2478/10004-1254-59-2008-1852
MLA 8th Edition
Doko Jelinić, Jagoda, et al. "Hazardous Agents in Anode Manufacture." Arhiv za higijenu rada i toksikologiju, vol. 59, br. 2, 2008, str. 73-80. https://doi.org/10.2478/10004-1254-59-2008-1852. Citirano 29.02.2020.
Chicago 17th Edition
Doko Jelinić, Jagoda, Ivo Lasić, Iskra Alexandra Nola, Eugenija Žuškin i Senad Ramić. "Hazardous Agents in Anode Manufacture." Arhiv za higijenu rada i toksikologiju 59, br. 2 (2008): 73-80. https://doi.org/10.2478/10004-1254-59-2008-1852
Harvard
Doko Jelinić, J., et al. (2008). 'Hazardous Agents in Anode Manufacture', Arhiv za higijenu rada i toksikologiju, 59(2), str. 73-80. https://doi.org/10.2478/10004-1254-59-2008-1852
Vancouver
Doko Jelinić J, Lasić I, Nola IA, Žuškin E, Ramić S. Hazardous Agents in Anode Manufacture. Arh Hig Rada Toksikol. [Internet]. 2008 [pristupljeno 29.02.2020.];59(2):73-80. https://doi.org/10.2478/10004-1254-59-2008-1852
IEEE
J. Doko Jelinić, I. Lasić, I.A. Nola, E. Žuškin i S. Ramić, "Hazardous Agents in Anode Manufacture", Arhiv za higijenu rada i toksikologiju, vol.59, br. 2, str. 73-80, 2008. [Online]. https://doi.org/10.2478/10004-1254-59-2008-1852

Sažetak
Cilj je rada procijeniti učinak modernizacije tehnološkog procesa u Tvornici anoda na prisutnost i razinu koncentracije prašine i plinova štetnih za zdravlje radnika u radnom okolišu, kao i na poslove s velikim potencijalom za izloženost zaposlenih. U tu svrhu uspoređivani su rezultati obveznih periodičkih mjerenja kemijskih čimbenika provedeni prije i nakon modernizacije. Mjerenja su provedena na istim radnim mjestima i istim metodama tijekom radnih smjena i uspoređeni sa sadašnjim nacionalnim Standardom. Prije modernizacije, koncentracije ukupne prašine i plinova: ugljikova(II) oksida, ugljikova(IV) oksida, sumporova(IV) oksida, fluorovodika, benzena i fenola prelazile su preporučene vrijednosti u 56,9 % uzoraka, a nakon modernizacije u 12,3 % (21/171) uzoraka. Prije modernizacije radnici su istodobno na velikom broju radnih mjesta svih odjela bili izloženi prekomjernim koncentracijama štetnih kemijskih čimbenika. Nakon modernizacije prašina je i dalje prisutna u visokim koncentracijama pri pečenju anoda (GM=22,1 mg m-3), kao i pri zalijevanju anoda (GM=22,1 mg m-3), a geometrijska sredina koncentracije fluorovodika pri zalijevanju anoda iznosi 4,2 mg m-3, dok je sumporov(IV) oksid prisutan u svim fazama proizvodnje anoda u koncentracijama štetnim za zdravlje radnika. Modernizacijom tehnološkog procesa smanjene su prisutnost i koncentracije kemijskih čimbenika u radnom okolišu. Međutim, izloženost prašini, sumporovu(IV) oksidu i fluorovodiku samo je djelomično smanjena.

Ključne riječi
benzen; fenol; fluorovodik; plinovi; prašina; profesionalna izloženost; proizvodnja aluminija; sumporov(IV) oksid; ugljikov(II) oksid; ugljikov(IV) oksid

Hrčak ID: 24790

URI
https://hrcak.srce.hr/24790

[engleski]

Posjeta: 2.240 *