hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak

Europski i hrvatski identitet: Kognitivna mobilizacija ili latentni konflikt

Duško Sekulić ; Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Željka Šporer ; University of South Australia, Australia

Puni tekst: engleski, pdf (358 KB) str. 3-22 preuzimanja: 723* citiraj
APA 6th Edition
Sekulić, D. i Šporer, Ž. (2008). European and Croatian Identity: Cognitive Mobilization or Latent Conflict. Sociologija i prostor, 46 (1 (179)), 3-22. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/24961
MLA 8th Edition
Sekulić, Duško i Željka Šporer. "European and Croatian Identity: Cognitive Mobilization or Latent Conflict." Sociologija i prostor, vol. 46, br. 1 (179), 2008, str. 3-22. https://hrcak.srce.hr/24961. Citirano 29.11.2020.
Chicago 17th Edition
Sekulić, Duško i Željka Šporer. "European and Croatian Identity: Cognitive Mobilization or Latent Conflict." Sociologija i prostor 46, br. 1 (179) (2008): 3-22. https://hrcak.srce.hr/24961
Harvard
Sekulić, D., i Šporer, Ž. (2008). 'European and Croatian Identity: Cognitive Mobilization or Latent Conflict', Sociologija i prostor, 46(1 (179)), str. 3-22. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/24961 (Datum pristupa: 29.11.2020.)
Vancouver
Sekulić D, Šporer Ž. European and Croatian Identity: Cognitive Mobilization or Latent Conflict. Sociologija i prostor [Internet]. 2008 [pristupljeno 29.11.2020.];46(1 (179)):3-22. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/24961
IEEE
D. Sekulić i Ž. Šporer, "European and Croatian Identity: Cognitive Mobilization or Latent Conflict", Sociologija i prostor, vol.46, br. 1 (179), str. 3-22, 2008. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/24961. [Citirano: 29.11.2020.]

Sažetak
U centru analize je osjećanje privrženosti Europi i Hrvatskoj kao indirektna mjera identiteta.
U objašnjavanju raznih oblika privrženosti korištene su demografske, socijalne i ideološke
varijable. Privrženost Hrvatskoj najbolje je objašnjena ideološkim varijablama – oni koji
ističu svoju nacionalnost, koji su religiozniji, konzervativniji osjećaju veću povezanost s
Hrvatskom. S druge strane bliskost Europi više je determinirana socijalnim varijablama,
kao na primjer socijalnim statusom i položajem u zanimanju. Ljudi koji imaju viši položaj u
društvu i zanimanju, a time i veću moć odlučivanja, osjećaju se bliže Europi, u usporedbi s
onima koji se nalaze niže na skali zanimanja. Zanimljivo je da postoje i pozitivne korelacije
između privrženosti Europi i Hrvatskoj, kao i da ta dva odnosa ne moraju uvijek isključivati
jedan drugoga. Privrženost Europi ne zamjenjuje nacionalnu identifikaciju nego više može
biti promatrana kao proces širenja identiteta. Zaključujemo da europska identifikacije nije
negacija nego proširenje nacionalnoga identiteta.

Ključne riječi
nacionalni identitet; transnacionalni identitet; hrvatski identitet; europski identitet

Hrčak ID: 24961

URI
https://hrcak.srce.hr/24961

[engleski]

Posjeta: 1.668 *