hrcak mascot   Srce   HID

Politička misao : časopis za politologiju, Vol.38 No.1 Ožujak 2001.

Izvorni znanstveni članak

Supremacija ustava. O odnosu napetosti između demokracije i konstitucionalizma

Hans Vorländer ; Odsjek političkih znanosti Tehničkog sveučilišta u Dresdenu, Dresden, Njemačka

Puni tekst: hrvatski, pdf (201 KB) str. 26-35 preuzimanja: 919* citiraj
APA 6th Edition
Vorländer, H. (2001). Supremacija ustava. O odnosu napetosti između demokracije i konstitucionalizma. Politička misao, 38 (1), 26-35. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/24990
MLA 8th Edition
Vorländer, Hans. "Supremacija ustava. O odnosu napetosti između demokracije i konstitucionalizma." Politička misao, vol. 38, br. 1, 2001, str. 26-35. https://hrcak.srce.hr/24990. Citirano 20.10.2018.
Chicago 17th Edition
Vorländer, Hans. "Supremacija ustava. O odnosu napetosti između demokracije i konstitucionalizma." Politička misao 38, br. 1 (2001): 26-35. https://hrcak.srce.hr/24990
Harvard
Vorländer, H. (2001). 'Supremacija ustava. O odnosu napetosti između demokracije i konstitucionalizma', Politička misao, 38(1), str. 26-35. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/24990 (Datum pristupa: 20.10.2018.)
Vancouver
Vorländer H. Supremacija ustava. O odnosu napetosti između demokracije i konstitucionalizma. Politička misao [Internet]. 10.03.2001. [pristupljeno 20.10.2018.];38(1):26-35. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/24990
IEEE
H. Vorländer, "Supremacija ustava. O odnosu napetosti između demokracije i konstitucionalizma", Politička misao, vol.38, br. 1, str. 26-35, ožujak 2001. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/24990. [Citirano: 20.10.2018.]

Sažetak
Autor analizira što znači “suverenost ustava” i postavlja pitanje ne bi li “ustavnu demokraciju” trebalo shvatiti kao mješavinu dobrog političkog poretka u aristotelovskome smislu taxisa? Autor ispituje različite tradicije u razvoju konstitucionalizma na primjerima Francuske, Engleske i Sjeverne Amerike. U slučaju Sjeverne Amerike on se poziva na ideju stvaranja miješanog oblika ustava ili ustavne demokracije kojim se postiže demokratsko legitimiranje moći ali i njezino konstitucionalno ograničavanje. Iz razvoja konstitucionalizma pokazuje se da ustav zauzima mjesto koje je najprije zauzimala suverena osoba monarha, a zatim, suvereni narod u demokraciji. U osnovi, normativni konstitucionalizam dovodi do situacije u kojoj ustavni sud daje autoritativno tumačenje ustava čime demokratskoparlamentarna država postaje ustavnosudska jurisdikcijska država. Autor zaključuje da sakralizacija ustava i ustavnog sudstva nije uvijek sasvim poticajna za politički proces što otvara nove kontroverzije.

Hrčak ID: 24990

URI
https://hrcak.srce.hr/24990

[engleski]

Posjeta: 1.276 *