hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak

Slika Krista. Teološko-umjetnički uvid u sliku Isusa Krista od njenih početaka do danas

Adalbert REBIĆ ; Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska

Puni tekst: hrvatski, pdf (3 MB) str. 1079-1134 preuzimanja: 13.975* citiraj
APA 6th Edition
REBIĆ, A. (2004). Slika Krista. Teološko-umjetnički uvid u sliku Isusa Krista od njenih početaka do danas. Bogoslovska smotra, 74 (4), 1079-1134. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/25052
MLA 8th Edition
REBIĆ, Adalbert. "Slika Krista. Teološko-umjetnički uvid u sliku Isusa Krista od njenih početaka do danas." Bogoslovska smotra, vol. 74, br. 4, 2004, str. 1079-1134. https://hrcak.srce.hr/25052. Citirano 05.12.2020.
Chicago 17th Edition
REBIĆ, Adalbert. "Slika Krista. Teološko-umjetnički uvid u sliku Isusa Krista od njenih početaka do danas." Bogoslovska smotra 74, br. 4 (2004): 1079-1134. https://hrcak.srce.hr/25052
Harvard
REBIĆ, A. (2004). 'Slika Krista. Teološko-umjetnički uvid u sliku Isusa Krista od njenih početaka do danas', Bogoslovska smotra, 74(4), str. 1079-1134. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/25052 (Datum pristupa: 05.12.2020.)
Vancouver
REBIĆ A. Slika Krista. Teološko-umjetnički uvid u sliku Isusa Krista od njenih početaka do danas. Bogoslovska smotra [Internet]. 2004 [pristupljeno 05.12.2020.];74(4):1079-1134. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/25052
IEEE
A. REBIĆ, "Slika Krista. Teološko-umjetnički uvid u sliku Isusa Krista od njenih početaka do danas", Bogoslovska smotra, vol.74, br. 4, str. 1079-1134, 2004. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/25052. [Citirano: 05.12.2020.]

Sažetak
U članku teološki analiziramo sliku Krista kroz povijest sa svim svojim stilskim i teološkim pomacima, s duhovnim stremljenjima pojedinih epoha povijesti. U najranije doba, u III. i IV. stoljeću, Krista prikazuju najprije simbolima ribe, vinove vitice, janjeta i slično, potom preuzimajući elemente iz grčko-rimskoga svijeta slikaju Krista u slici boga Sunca, pa u slici dobroga pastira. Stilske izmjene i ikonografske preobrazbe slike Krista kroz povijest kršćanstva, osobito kroz srednji vijek, odgovaraju povijesti mijenjanja mentalnog sklopa ljudi. Nakon konstantinovskog preokreta kršćani slikaju Krista kao »kralja nad kraljevima« i »gospodara nad gospodarima«, kao svevladara, pantokratora. - Romanička umjetnost u ΧII. st. izrađujući sliku Krista pokušavala je emotivno dirnuti promatrača, da čovjek osjeti uzvišenost i distancu punu poštovanja prema nebeskoj slavi Gospodnjega veličanstva (lat. Maestas Domini). Krista prikazuju kao blagog, milosrdnog, dobrog, lijepog Boga. Bio je to odraz one duhovnosti koju su pokrenuli Franjo Asiški, Dominik i mnogi drugi mistici. - Gotičke uljne slike Krista (XII.-XV. st.) na drvu ili platnu posvećuju svoju pozornost stvarnosti smrti i trpljenja. No, i gotička umjetnost izražava u slikama nadvremenski vid povijesti spasenja.
U kasnom srednjem vijeku (XIV. - XVI. st.) umjetnici opet nastoje Krista tako prikazati da dirnu pojedinca u srce tako da se nađe izravno sučeljen s Kristom patnikom. Novo ikonografsko oblikovanje Krista odgovaralo je temama i mentalitetu kršćana potkraj visokog srednjeg vijeka. - Potkraj srednjega vijeka pod utjecajem teoloških i duhovnih stremljenja vjernici su vjerovali da je na neki način u slici utjelovljen onaj kojega slika prikazuje. Bili su uvjereni da slike govore, krvare ili se kreću. Naslikani Krist nikada nije bio samo neki nesavršeni izraz transcendentne stvarnosti, nego vidljivi oblik nevidljive stvarnosti (kao i u sakramentima).
Renesansa (XIV.-XVI. st.) Krista prikazuje kao neiskazano lijepoga čovjeka u kojemu i kroz kojega nam se nudi istinsko i pravo čovještvo (lat. humanum). Prikazani su stvaratelji renesansne slike Krista: T. Masaccio, H. B. Grien, A. Altdorfer, A. Mantegna, Bosch, M. Grünewald, Michelangelo, Rafael.
Mistični kristovski prodor u renesansu učinio je barok (XVI-XVIII. st.) kada su omiljele slike Kristove muke, te Kristova preobraženja, uskrsnuća i uzašašća. Barokne kupole oslikane prizorima Krista i neba gdje na prijestolju stoluje Presveto Trojstvo okruženo anđelima i arkanđelima, prijestoljima i gospodstvima i svom nebeskom vojskom (kupola koju je oslikao J. B. Zimmermann). Pokazani su i protumačeni primjeri baroknog slikarstva Večera u Emausu (Caravaggio i Rembrandt), Uskrsnuće Isusovo (El Greco) te istaknute značajke Rebrandtova i Rubensova slikarstva s osobitim odnosom na sliku Krista.
U vrijeme prosvjetiteljstva u XVIII. st. prizori iz Kristova života rjeđe su prikazivani, a češće slike koje su bile u službi ukrašivanja unutrašnjosti sagrađenih crkava (osobito rokoko kupola). Poslije Francuske revolucije dolazi u doba obnove (restauratio) u XIX. stoljeću do obnove religiozne umjetnosti a samim time i slike Krista. Religiozne su teme opet u visokoj cijeni, osobito prizori Isusovih čudesa (P.-E. Detouche) što služi duhu onodobne crkvene apologetike.
U XIX. st. se dogodio konačan lom između crkvenog učiteljstva i velikih majstora slikarstva koji su se sve više osamostaljivali. Na kraju XIX. i u XX. st. u slikarstvu prevladava novi lik Krista: James Ensor, P. Gauguin. U slikanju Kristova lika prevladava impresionizam i ekspresionizam (E. Nolde, Picasso, F. Bacon, G. Sutherland, A. Saura). Pokazano je i analizirano nekoliko suvremenih slika Krista (Karl Schmidt-Rottluff, Georges Rouault, L. Corinth, Marc Chagall).
Tijekom XX. st. u prikazivanju Krista istaknuli su se i hrvatski slikari I. Meštrović, J. Kljaković, Z. Šulentić, te poslije drugog svjetskog rata Ivan Dulčić, Dino Botteri, M. Ljubičić, Đuro Seder, te predstavnici naivne umjetnosti I. Lacković Croata, I. Generalić, I. Rabuzin. Poslije Drugog svjetskog rata podstrek slikanju religioznih tema dali su dominikanci R. Couturier i Regamey. U slikanju Krista ističu se umjetnici Salvador Dali, Germaine Richier, H. Matisse, J. Bazaine, J.-P. Raynaud, C. Viallat, P. Soulages, M. Rothko, Candace Carter i mnogi drugi.

Ključne riječi
Slika; slika Krista; romanika; gotika; renesansa; impresionizam; ekspresionizam; religiozno slikarstvo

Hrčak ID: 25052

URI
https://hrcak.srce.hr/25052

[engleski]

Posjeta: 16.249 *