Skoči na glavni sadržaj

Pregledni rad

Značaj tjelesne težine kod vrste europska srna (Capreolus capreolus l.) u istočnoj Slavoniji i Baranji

Dražen Degmečić ; Hrvatske šume UŠP Osijek
Milan Bičanić orcid id orcid.org/0000-0003-4178-1723 ; Hrvatske šume UŠP Vinkovci


Puni tekst: hrvatski pdf 2.062 Kb

str. 245-252

preuzimanja: 991

citiraj


Sažetak

Regionalne razlike u rastu, veličini tijela te dnevnom tjelesnom prirastu kod lanadi su uočene i evidentirane na mnogim područjima Europe. S obzirom kako su glavni ciljevi lovnog-gospodarenja te upute o selekcijsko-uzgojnim mjerama vezani na poznavanje tih karakteristika ( tjelesnia težina prilikom lanjenja, brzina rasta i razvoja tjela), upravo ti podaci su vrlo važni za poduzimanje odgovarajućih mjera za unapređivanje uzgoja srne. Bez podataka o višegodišnjem stvarnom brojnom stanju populacije srna i njenog spolnog i dobnog sastava, u jednom lovištu nije moguće ni najboljim lovnim stručnjacima propisati odgovarajuće mjere uzgoja i racionalnog korištenja srna, a jednako tako nije moguće niti dati smjernice gospodarenja čijim provođenjem bi se mogla osigurati trajno visoka i kvalitetna produkcija srneće divljači. Ovaj rad će ukazati na postojeće vrijednosti tjelesnih težina i razvoja srneće divljaći na području istočne Slavonoije i Baranje. Jednako tako, želja je ukazati na važnost praćenja tih vrijednosti i prikazati kakav utjecaj imaju tjelesne težine na trofejnu vrijednost, uspjeh u oplodnji (broj zametaka), uspjeh u rastu lanadi te kakvo značenje imaju ove veličine prilikom selekcijsko-uzgojnih mjera. Tjelesna težina lanadi na leglu je praćena u šumi Haljevo, kao i dnevni prirast tjelesne težine lanadi. Izmjerena tjelesna težina lanadi na leglu se prema podacima Nikolandića, za Baranju kreće od 1020 g. do 2680 g., dok dnevni prirast lanadi iznosi122 g. Tjelesne težine lanadi, mladih i rasplodnih grla su praćena tijekom izvršavanja odstrela u tipično šumskom staništu srne u Spačvi te u tipično poljskom staništu Baranjsko Podunavlje. Lanad u jesen (za vrijeme odstrijela) dosegne u šumskom staništu 65 % srednje ostvarene tjelesne težine rasplodnih grla, a u poljskom staništu 69 %. Jednako tako mlada grla u šumskom i u poljskom staništu dostižu prosječnu težinu od oko 20 kg, što mladim ženkama omogućuje ulaz u parenje. Kod rasplodnih mužjaka se dostizanje 24–25 kg pokazalo značajnim za daljnji razvoj trofeja, a kod rasplodnih ženki za srednji broj zametaka. Istraživanja na ta tri lokaliteta su potvrdila nekoliko važnih stvari za gospodarenje srnećom divljači: tjelesna težina lanadi pri porodu, brzi rani rast lanadi, stopa smrtnosti tijekom prvih mjeseci života, tjelesna težina s kojom lanad ulazi u svoje prvo zimsko razdoblje, tjelesna težina rasplodnih ženki, plodnost ženki, tjelesna težina rasplodnih mužjaka, trofejna struktura mužjaka.

Ključne riječi

dnevna stopa prirasta lanadi; produktivnost srna; srednja vrijednost tjelesnih težina rasplodnih mužjaka i ženki; Tjelesna težina lanadi na leglu

Hrčak ID:

25853

URI

https://hrcak.srce.hr/25853

Datum izdavanja:

30.6.2008.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 2.670 *