Izvorni znanstveni članak

O primjerima «damnatio memoriae» iz hrvatske baštine

Igor Fisković ; Odsjek za povijest umjetnosti Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska

Sažetak

U širokom vremenskom luku, od prvog do devetnaestog stoljeća Kristove ere, prati se fenomen «damnatio memoriae» na spomenicima istočne obale Jadrana. Izabrani primjeri, naravno, odreda potvrđuju kontinuitet antičkog običaja poznatog u širem svijetu, ali gotovo svaki pojedinačno raskriva okolnosti njegova obavljanja u uvjetima domaće povijesti. Budući da su tek rijetki rasvijetljeni dokumentima, a većinom nisu ni obrađeni u stručnoj literaturi, nastoji ih se sagledati u kronologiji koja samo donekle pruža i okvire razlozima «zabrane spomena» ili načinima izvršenja «osude na zaborav». Na prvom su mjestu potiranja poganskih biljega i ostataka antičko-rimske kulture od strane kršćanskih pobjednika koji su utvrdili održanje običaja do duboko u srednji vijek. Premda je glavnina ostalih potaknuta s mijenama ideoloških stajališta, poglavito ovisna o odlukama crkvenih ustanova, učestale su posljedice državno-političkih programa pa i privatnih posezanja ili spontanih djelovanja. Razvidno nema jedinstvenih pravila te se lanac primjera prati do u kasno doba i kao jedan od vidova kulturološkog izražavanja provincijalnih prostora urbane i ruralne naravi.

Ključne riječi

«damnatio memoriae»; tradicija; poganstvo; kršćanstvo; srednji vijek; mletačka uprava

Hrčak ID:

25865

URI

https://hrcak.srce.hr/25865

Datum izdavanja:

9.7.2008.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 3.260 *