Izvorni znanstveni članak
FORMULE VJERODOSTOJNOSTI I NAČINI NJIHOVA DJELOVANJA U DEMONOLOŠKIM PREDAJAMA
Evelina Rudan
; Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
Sažetak
Već je u ranijim radovima istaknuta važna žanrovska značajka predaja: pozivanje na istinitost sadržaja točnim datacijama, preciziranje mjesta događaja, pozivanje na svjedoke (Marks) i postojanost tih iskaza čak i kad je stvarni odnos vjerovanja u istinitost kazivača i recipijenata prestao postojati (Bošković-Stulli). U ovom se radu na temelju osobno prikupljene građe (koja omogućuje bolju kontrolu nad kontekstualnim utjecajima na tekst priče) i one dostupne u publikacijama, dijelove teksta u kojima se posredno ili neposredno jamči istinitost priče, ili izražava ambivalentan stav prema istinitosti, naziva formulama vjerodostojnosti. Formule vjerodostojnosti nadalje se dijele na: vremenske (dijelovi teksta koji se pozivaju na točno vrijeme odvijanja događaja iz priče); prostorne (mjesne) (dijelovi teksta koji se pozivaju na poznate lokalitete); svjedočke (dijelovi teksta u kojima se za svjedoke uzima a) tradicija, b) jedna ili više osoba i c) pisani ili elektronički izvori); kazivačke (pripovjedačke) (dijelovi teksta u kojima kazivači neposredno legitimiraju svoj odnos prema kazivanoj priči). Istražuje se kako kazivači i kazivačice oblikuju formule vjerodostojnosti te načini na koje te formule ostvaruju svoju funkciju uvjeravanja. Pokazuje se da su formule vjerodostojnosti upravo u demonološkim predajama puno opširnije, raznolikije, "temeljitije razrađene" jer je granica između onoga što tematiziraju (nadnaravno i onostrano) i situacija iz koje to čine (naravno i ovostrano) veća nego u drugih vrsta predaja.
Ključne riječi
demonološka predaja; formule vjerodostojnosti; žanr
Hrčak ID:
23183
URI
Datum izdavanja:
30.6.2006.
Posjeta: 2.643 *