hrcak mascot   Srce   HID

Narodna umjetnost : hrvatski časopis za etnologiju i folkloristiku, Vol.43 No.1 Lipanj 2006.

Izvorni znanstveni članak

JEDNOGLASNO OJKANJE U POVIJESNOJ PERSPEKTIVI

Grozdana Marošević ; Institut za etnologiju i folkloristiku, Zagreb, Hrvatska

Puni tekst: engleski, pdf (3 MB) str. 141-160 preuzimanja: 985* citiraj
APA 6th Edition
Marošević, G. (2006). One-part Ojkanje-singing in the Historical Perspective. Narodna umjetnost, 43 (1), 141-160. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/23185
MLA 8th Edition
Marošević, Grozdana. "One-part Ojkanje-singing in the Historical Perspective." Narodna umjetnost, vol. 43, br. 1, 2006, str. 141-160. https://hrcak.srce.hr/23185. Citirano 15.10.2018.
Chicago 17th Edition
Marošević, Grozdana. "One-part Ojkanje-singing in the Historical Perspective." Narodna umjetnost 43, br. 1 (2006): 141-160. https://hrcak.srce.hr/23185
Harvard
Marošević, G. (2006). 'One-part Ojkanje-singing in the Historical Perspective', Narodna umjetnost, 43(1), str. 141-160. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/23185 (Datum pristupa: 15.10.2018.)
Vancouver
Marošević G. One-part Ojkanje-singing in the Historical Perspective. Narodna umjetnost [Internet]. 30.06.2006. [pristupljeno 15.10.2018.];43(1):141-160. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/23185
IEEE
G. Marošević, "One-part Ojkanje-singing in the Historical Perspective", Narodna umjetnost, vol.43, br. 1, str. 141-160, lipanj 2006. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/23185. [Citirano: 15.10.2018.]

Sažetak
U članku se upozorava na nedovoljno istraženo jednoglasno (unisono) pjevanje u hrvatskoj tradicijskoj glazbi. Propituje se stereotip o sklonosti Hrvata višeglasnom pjevanju, stvoren činjenicom prevladavanja dvoglasnoga pjevanja u većini hrvatskih regija tijekom prve polovice 20. stoljeća, ali i zaokupljenošću etnomuzikologa skupnim (višeglasnim) pjevanjem uslijed (i u 20. stoljeću izraženog) shvaćanja folklorne glazbe kao kolektivne umjetnosti. Osvrće se i na utjecaj vlastitih spoznaja i iskustava u interpretiranju istraživanih fenomena.
Navedeno se razmatra na primjeru ojkanja. U hrvatskoj etnomuzikološkoj literaturi uglavnom je obrađeno ojkanje dinarske regije, koja se smatra glavnim područjem tog načina pjevanja i žarištem njegova širenja drugim područjima Hrvatske. Posebno je obrađeno ojkanje dalmatinskoga zaleđa, u kojem su u 20. stoljeću prevladavali različiti dvoglasni oblici ojkanja, te je taj tip ojkanja istaknut za prototip ojkanja u cjelini. Jednoglasne se oblike ojkanja navodi usputno, kao manje zanimljive, kojima pjevač pribjegava samo u osami, kad uza se nema drugih pjevača. Na osnovi takvih prikaza, za jednoglasne bi se oblike ojkanja, karakteristične za središnju i istočnu Hrvatsku, vrlo lako moglo zaključiti da su izvedenice, odnosno nepotpune (okrnjene) verzije dvoglasnih oblika, nastale odumiranjem dvoglasja uslijed nedovoljne prakse izvođenja u sredinama u koje se tijekom 16. i 17. stoljeća doselilo dinarsko stanovništvo.
Analiza povijesnih podataka i glazbenih zapisa u objavljenim i rukopisnim izvorima (od 16. do 19. stoljeća) razotkrila je da je jednoglasje u prošlosti bilo dobro zastupljeno i u dinarskim i izvandinarskim područjima te da je supostojalo s dvoglasnom glazbenom praksom. Pokazala je strukturne razlike između jednoglasnih i dvoglasnih oblika ojkanja, te pružila dovoljno uporišta za zaključak da jednoglasno ojkanje nije izvedenica dvoglasnoga. Ujedno je otvorila pitanja povezana s rasprostranjenošću ojkanja i podrijetlom pojedinih oblika ojkanja izvan užega dinarskog prostora.

Ključne riječi
jednoglasje; višeglasje; ojkanje; povijesna perspektiva; Hrvatska

Hrčak ID: 23185

URI
https://hrcak.srce.hr/23185

[engleski]

Posjeta: 1.734 *