Izvorni znanstveni članak

BAN JOSIP JELAČIĆ U HRVATSKIM USMENIM PREDAJAMA: IZMEĐU POVIJESTI I MITA

Ljiljana Marks ; Institut za etnologiju i folkloristiku, Zagreb, Hrvatska

Sažetak

Na temelju zapisa usmenih predaja analizira se mjesto povijesnih osoba u usmenoj tradiciji. Polazi se od pretpostavke da u njihovu prikazivanju postoje klišeizirane predodžbe o hrabrosti junaka, o velikodušnosti ili zloći vladara, o njegovoj darežljivosti i mudrosti. Ti se pripovjedački uzorci prenose i prilagođuju najrazličitijim povijesnim osobama i povijesnim razdobljima bez obzira uklapa li se stvarna biografija tih povijesnih osoba u te klišeje ili ne.
Postavlja se i pitanje u kojoj su mjeri ti tekstovi povijest, a koliko su fikcija. Po svojemu su jezičnostilskom ostvaraju mnogo bliže živom, svakidašnjem govoru od povijesnoga teksta te se upravo u tom bogatstvu sličnih a ipak veoma raznolikih pojedinačnih iskaza raskriva veća gustoća i doživljaja i podataka. Premda su jednim
dijelom povijest, te su predaje prije svega književno organizirani doživljaj povijesnoga čina s prepoznatljivim sastavnicama usmene književnosti. Složene povijesne strukture opisuju iz osobnoga kazivačeva vidokruga ili vidokruga uske lokalne zajednice. One
makropovijesnu razinu svode na lokalnu, ili čak individualnu. Po tom se svome postupku donekle približuju suvremenoj historiografiji, koja povijesne događaje i osobe ne interpretira samo šturim podacima već u svoj znanstveni diskurs uključuje i kontekst
događaja, svjedočanstva sudionika, različite priče koje ne moraju biti podudarne, ali svaka pojedinačna otkriva ili tumači djelić istine.
Izabranim se primjerima pokazuje kako povijesna djela i životopis povijesne osobe (primjerice bana Josipa Jelačića) mogu postati podlogom za stvaranje nacionalnoga mita.

Ključne riječi

povijest; usmena predaja

Hrčak ID:

24606

URI

https://hrcak.srce.hr/24606

Datum izdavanja:

23.6.2004.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 2.946 *