hrcak mascot   Srce   HID

Review article

Prilog za povijest lučko-trgovačkog i željezničkog prometa Šibenika od 1921. do 1941. godine

Milivoj Blažević ; Arhivski centar u Šibeniku, Šibenik, Hrvatska

Fulltext: croatian, pdf (7 MB) pages 583-643 downloads: 2.465* cite
APA 6th Edition
Blažević, M. (2007). Prilog za povijest lučko-trgovačkog i željezničkog prometa Šibenika od 1921. do 1941. godine. Radovi Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru, (49), 583-643. Retrieved from https://hrcak.srce.hr/26697
MLA 8th Edition
Blažević, Milivoj. "Prilog za povijest lučko-trgovačkog i željezničkog prometa Šibenika od 1921. do 1941. godine." Radovi Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru, vol. , no. 49, 2007, pp. 583-643. https://hrcak.srce.hr/26697. Accessed 24 Jul. 2021.
Chicago 17th Edition
Blažević, Milivoj. "Prilog za povijest lučko-trgovačkog i željezničkog prometa Šibenika od 1921. do 1941. godine." Radovi Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru , no. 49 (2007): 583-643. https://hrcak.srce.hr/26697
Harvard
Blažević, M. (2007). 'Prilog za povijest lučko-trgovačkog i željezničkog prometa Šibenika od 1921. do 1941. godine', Radovi Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru, (49), pp. 583-643. Available at: https://hrcak.srce.hr/26697 (Accessed 24 July 2021)
Vancouver
Blažević M. Prilog za povijest lučko-trgovačkog i željezničkog prometa Šibenika od 1921. do 1941. godine. Radovi Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru [Internet]. 2007 [cited 2021 July 24];(49):583-643. Available from: https://hrcak.srce.hr/26697
IEEE
M. Blažević, "Prilog za povijest lučko-trgovačkog i željezničkog prometa Šibenika od 1921. do 1941. godine", Radovi Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru, vol., no. 49, pp. 583-643, 2007. [Online]. Available: https://hrcak.srce.hr/26697. [Accessed: 24 July 2021]

Abstracts
Geostrateški značaj Šibenika omogućio je razdoblje od nekoliko godina snažnijeg razvoja do početka gospodarske krize 1929. godine. U tom pogledu Šibenik je bio emporij za viškove roba i sirovina iz zaleđa države i dijela zemalja centralne Europe. Drvna građa, ugljen, boksit, aluminij, gips, cijanamid i drugi proizvodi kemijske industrije, kao i viškovi poljoprivrednih proizvoda (vino, ulje) bili su od velikog značaja za izvozne rezultate lučkog prometa. Nedostatak sveobuhvatne brige Kraljevine Jugoslavije za pomorsku tradiciju, značaj dalmatinskih luka i industriju općenito, prouzrokovao je da grad, unatoč velikim mogućnostima svoje infrastrukture, nije razvio složenije oblike lučko-prometnog gospodarstva. Strani kapital sudjelovao je većinom u iskorištavanju sirovinske baze ovog podneblja i nije utjecao na razvoj tehnologije koja bi omogućila znatnije unapređenje industrijske proizvodnje. Nepostojanje gospodarske strategije i političke nesuglasice različitih protagonista kao nositelja općeg razvoja bili su uzrokom samoodrživog razvoja i sporog trenda porasta općeg standarda i organizacije komunalnog sustava. Težački element grada i pokraj svih industrijsko-obrtničkih inovacija i napretka pretežno je pružao opći ton partikularnih interesa skromnog poljoprivrednog i prometno-trgovačkog razvoja. Od sredine 30-ih godina u tom pogledu Šibenik dijeli sudbinu čitave Dalmacije sve do početka Drugog svjetskog rata, 1941. godine. Pronađeni arhivski izvori, do sada nepoznati i neistraženi, omogućili su da se prvi put predstavi ova tematika za navedeno razdoblje u kojemu je Šibenik imao veoma značajnu ulogu. U razdoblju kada je Zadar bio izvan okvira matične države, Šibenik je preuzeo mnoge funkcije centra sjeverne Dalmacije i uz Split, koji je do 1941. godine doživio snažniji razvoj, bio je središte dobrog dijela prekomorskog izvoza i prometa kako prema Italiji i drugim sredozemnim zemljama, tako i prema V. Britaniji, Nizozemskoj, Njemačkoj i SAD-u.

Keywords
Šibenik; šibenska luka; željeznica; geopolitika; trgovina i promet; industrija; operativne obale i skladišta; Šipad; SUFID; Vrulje; Dobrik i Rogač; Trgovačko industrijsko-obrtnička komora

Hrčak ID: 26697

URI
https://hrcak.srce.hr/26697

[english]

Visits: 3.025 *