hrcak mascot   Srce   HID

FLUMINENSIA : časopis za filološka istraživanja, Vol.20 No.1 Listopad 2008.

Pregledni rad

Naziv hrvatski u ruskome kontekstu

Željka Čelić   ORCID icon orcid.org/0000-0003-3016-5431 ; Filozofski fakultet, Zagreb, Hrvatska

Puni tekst: hrvatski, pdf (161 KB) str. 61-72 preuzimanja: 579* citiraj
APA 6th Edition
Čelić, Ž. (2008). Naziv hrvatski u ruskome kontekstu. FLUMINENSIA, 20 (1), 61-72. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/27250
MLA 8th Edition
Čelić, Željka. "Naziv hrvatski u ruskome kontekstu." FLUMINENSIA, vol. 20, br. 1, 2008, str. 61-72. https://hrcak.srce.hr/27250. Citirano 10.12.2018.
Chicago 17th Edition
Čelić, Željka. "Naziv hrvatski u ruskome kontekstu." FLUMINENSIA 20, br. 1 (2008): 61-72. https://hrcak.srce.hr/27250
Harvard
Čelić, Ž. (2008). 'Naziv hrvatski u ruskome kontekstu', FLUMINENSIA, 20(1), str. 61-72. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/27250 (Datum pristupa: 10.12.2018.)
Vancouver
Čelić Ž. Naziv hrvatski u ruskome kontekstu. FLUMINENSIA [Internet]. 2008 [pristupljeno 10.12.2018.];20(1):61-72. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/27250
IEEE
Ž. Čelić, "Naziv hrvatski u ruskome kontekstu", FLUMINENSIA, vol.20, br. 1, str. 61-72, 2008. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/27250. [Citirano: 10.12.2018.]

Sažetak
Pojam hrvatski se u ovome se izlaganju promatra unutar ruskoga konteksta, odnosno
konteksta ruske državne politike, internetske i znanstvene literature (uključujući i
sveučilišnu, nepisanu, situaciju). Ruska znanstvena literatura pojam hrvatski gotovo
isključivo vezuje uz pojam srpski u kovanicama srpskohrvatski (serbo-horvatskij, serbskohorvatskij).
Za takav stav u periodu devedesetih godina prošloga stoljeća postoji politička
opravdanost, no stav je to predstavljen i u literaturi 21.-oga stoljeća. Pitanje je,
istovremeno, političko, jezično i sociološko – koji je razlog takvoga konteksta u koji se
smješta hrvatski jezik sada, kada za takav način predstavljanja hrvatskoga jezika nema
argumenata, osobito ako je, primjerice, slovačkomu, politički utemeljeno i jezično
opravdano, dopuštena samosvojnost u odnosu na češki, ukrajinskomu (nekad
maloruskomu) – u odnosu na ruski, ili uvjerljivije – u odnosu na bjeloruski kojemu se, kao
književnomu jeziku, početak smješta tek u 1905. godinu. Naziv hrvatski samostalno se,
i u novijim udžbenicima, veže uz pojam tla, države, nacije, ali ne i jezika. I, premda se,
zbog političke situacije danas, priznaje potreba postojanja hrvatskoga jezika bez srpskoga
odraza u ogledalu, termin srpskohrvatski ostaje. Stoga se ovaj rad, kroz povijesni pregled,
osvrće na odnos ruske filologije 19., 20. i 21. stoljeća prema hrvatskomu jeziku, uključujući
i donositelje hrvatskoga jezika na rusko tlo – Jurja Križanića i Vatroslava Jagića.

Ključne riječi
pojam hrvatski; ruski kontekst; znanstveni materijal

Hrčak ID: 27250

URI
https://hrcak.srce.hr/27250

[engleski]

Posjeta: 841 *