Pregledni rad

Mit kao antropološka konstanta

Krešimir Šimić orcid.org/0000-0001-9078-7780 ; Filozofski fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera, Osijek, Hrvatska

Sažetak

Novija povijest hermeneutike koja započinje radovima njemačkog teologa F. Schleiermachera svoj vrhunac, pod utjecajem egzistencijalističke filozofije, doživljava krajem 19. st. i početkom 20. st. posebice među protestantskim liberalnim teolozima pri pokušaju demitologizacije svetopisamskih tekstova. Ti su pokušaji odveli u svojevrsni redukcionizam, ali su ipak ostavili za sobom složena hermeneutička pitanja, posebice pitanja o mitu. Narav se mita osvijetlila iz perspektive psihologije (Freud i Jung), antropologije te posebice književnoteorijskog promišljanja modernog i postmodemog romana u kojima je očita sklonost mitu i tzv. mitskoj svijesti, mitskom mišljenju. Uvidjevši da je mit i mitsko mišljenje naprosto antropološka konstanta, došlo se do zaključka da je bultmannovska demitologizacija pogrešna ne samo stoga što odvodi u redukcionizam već stoga što je mit i mitsko mišljenje datost u kojoj čovjek naprosto živi te da se mitovi pojavljuju tamo gdje se na njih nije ni pomišljalo. Istinska se »demitologizacija« događa pri nasljedovanju.

Ključne riječi

mit; mitska svijest; mitsko mišljenje; mitologizacija; hermeneutika; nasljedovanje

Hrčak ID:

27503

URI

https://hrcak.srce.hr/27503

Datum izdavanja:

10.2.2004.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 3.994 *