hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak

Crkva u Hrvatskoj i unutarnji pluralizam: stvarnost ili želja?

Nediljko Ante Ančić ; Katolički bogoslovni fakultet, Sveučilište u Splitu

Puni tekst: hrvatski, pdf (7 MB) str. 341-359 preuzimanja: 394* citiraj
APA 6th Edition
Ančić, N.A. (2003). Crkva u Hrvatskoj i unutarnji pluralizam: stvarnost ili želja?. Bogoslovska smotra, 73 (2-3), 341-359. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/27833
MLA 8th Edition
Ančić, Nediljko Ante. "Crkva u Hrvatskoj i unutarnji pluralizam: stvarnost ili želja?." Bogoslovska smotra, vol. 73, br. 2-3, 2003, str. 341-359. https://hrcak.srce.hr/27833. Citirano 01.12.2020.
Chicago 17th Edition
Ančić, Nediljko Ante. "Crkva u Hrvatskoj i unutarnji pluralizam: stvarnost ili želja?." Bogoslovska smotra 73, br. 2-3 (2003): 341-359. https://hrcak.srce.hr/27833
Harvard
Ančić, N.A. (2003). 'Crkva u Hrvatskoj i unutarnji pluralizam: stvarnost ili želja?', Bogoslovska smotra, 73(2-3), str. 341-359. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/27833 (Datum pristupa: 01.12.2020.)
Vancouver
Ančić NA. Crkva u Hrvatskoj i unutarnji pluralizam: stvarnost ili želja?. Bogoslovska smotra [Internet]. 2003 [pristupljeno 01.12.2020.];73(2-3):341-359. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/27833
IEEE
N.A. Ančić, "Crkva u Hrvatskoj i unutarnji pluralizam: stvarnost ili želja?", Bogoslovska smotra, vol.73, br. 2-3, str. 341-359, 2003. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/27833. [Citirano: 01.12.2020.]

Sažetak
Polazeći od činjenice pluralizacije modernoga društva autor propituje kako se svjetovni pluralizam odražava na unutarcrkveni život vjernika osobito na reformu crkvenih struktura. Nakon opisa glavnih značajki i specifičnosti današnjega pluralizma u drugom dijelu iznose se pretpostavke koje su inicirale i omogućile prihvaćanje elemenata pluralnosti u Katoličkoj crkvi. To je ponajprije postojanje pluralnog društva i političke demokracije u čijem kontekstu crkvena zajednica danas i kod nas vrši svoje poslanje. Budući da je Crkva od svoga početka prihvaćala pozitivne sastojnice iz različitih kultura s kojima se tijekom povijesti susretala, nema razloga da se danas drukčije ponaša. Ostali preduvjeti teološke naravi ostvareni su na II. vatikanskom saboru priznavanjem vjerske slobode, autonomije svjetovnih područja i donošenjem nove sinteze nauke o Crkvi.
Treći dio raspravlja o tome kako su se koncilski poticaji obnove konkretizirali i ostvarivali na razini crkvenih institucija uvođenjem važnih sinodalnih i demokratskih struktura u pokoncilskom vremenu na razini opće i partikulanih Crkava. Bio je to mukotrpan i buran proces tijekom kojega je trebalo jasno razbistriti kako sociološke pojmove demokracije i države tako i teološke pojmove Crkve, njezinih službi i odnosa u Božjemu narodu da bi se razotkrile zablude i izbjegla gruba zastranjenja.
Završni dio bavi se stanjem Crkve u Hrvatskoj te istražuje kako je kod nas provođena obnova i demokratizacija eklezijalnih struktura. Pokazalo se da koncilski zahtjevi posadašnjenja s jedne strane u susretu s modernom slobodarskom kulturom nisu bez problema što se očitovalo u burnim crkvenim previranjima i brojnim slučajevima sukoba u pokoncilskom vremenu. Ipak s obzirom na okolnosti i teškoće kod nas je postignut vidan stupanj unutarcrkvenog legitimnog pluralizma. Njega valja poticati strpljivim i ustrajnim dijalogom kao jedinim sredstvom komunikacije u crkvenoj zajednici.

Ključne riječi
pluralizam; crkveni (legitimni) pluralizam; hiperpluralizam; demokratizacija Crkve; reforma struktura; sinodalne strukture; unutarcrkveni dijalog; suodgovornost; crkvena javnost

Hrčak ID: 27833

URI
https://hrcak.srce.hr/27833

[engleski]

Posjeta: 685 *