hrcak mascot   Srce   HID

Review article

Policy mreže i proučavanje javnih politika – nedostatci i prednosti

Ana Petek   ORCID icon orcid.org/0000-0002-9553-8334 ; Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska

Fulltext: croatian, pdf (263 KB) pages 55-72 downloads: 1.175* cite
APA 6th Edition
Petek, A. (2008). Policy mreže i proučavanje javnih politika – nedostatci i prednosti. Politička misao, 45 (2), 55-72. Retrieved from https://hrcak.srce.hr/29021
MLA 8th Edition
Petek, Ana. "Policy mreže i proučavanje javnih politika – nedostatci i prednosti." Politička misao, vol. 45, no. 2, 2008, pp. 55-72. https://hrcak.srce.hr/29021. Accessed 9 Dec. 2019.
Chicago 17th Edition
Petek, Ana. "Policy mreže i proučavanje javnih politika – nedostatci i prednosti." Politička misao 45, no. 2 (2008): 55-72. https://hrcak.srce.hr/29021
Harvard
Petek, A. (2008). 'Policy mreže i proučavanje javnih politika – nedostatci i prednosti', Politička misao, 45(2), pp. 55-72. Available at: https://hrcak.srce.hr/29021 (Accessed 09 December 2019)
Vancouver
Petek A. Policy mreže i proučavanje javnih politika – nedostatci i prednosti. Politička misao [Internet]. 2008 [cited 2019 December 09];45(2):55-72. Available from: https://hrcak.srce.hr/29021
IEEE
A. Petek, "Policy mreže i proučavanje javnih politika – nedostatci i prednosti", Politička misao, vol.45, no. 2, pp. 55-72, 2008. [Online]. Available: https://hrcak.srce.hr/29021. [Accessed: 09 December 2019]

Abstracts
Pristup analizi javnih politika sa stajališta mreža sastoji se od identificiranja policy aktera (državnih i nedržavnih) te tipa njihovih odnosa u svrhu deskripcije i analize policy procesa. Osnovna pretpostavka pristupa jest da u suvremenom kreiranju javnih politika, koje se odvija u kontekstu sve nejasnije granice između privatnoga i javnoga, državni akteri u sve većoj mjeri dijele odgovornost za kreiranje javnih politika s nedržavnima. Pristup trpi značajne kritike, od kojih je najvažnija tâ da ne postavlja zavisne i nezavisne varijable jasno i precizno, te da nema implicitnu kauzalnu logiku koja bi mogla biti falsificirana. Unatoč opravdanosti kritika, pristup sa stajališta mreža ne treba odbaciti, iako ga se ne može shvaćati kao teoriju (prema razinama teorijskog diskursa E. i V. Ostrom). Pritom treba naglasiti da se navedene kritike uglavnom odnose na ‘školu posredovanja interesa’ koja policy mreže shvaća kao generički model odnosa države i društva, dok je ‘škola javnoga upravljanja’ plodonosnija za razvoj ideje policy mreža. Unutar ‘škole javnoga upravljanja’ policy mreže se može shvaćati kao konceptualni okvir i/ili model. S jedne strane, pristup sa stajališta mreža najsličniji je faznom modelu policy procesa, jer čine srodne konceptualne okvire istraživanja javnih politika. Suvremeno kreiranje javnih politika zahtijeva da se fazni model nadopuni perspektivom policy mreža, pri čemu u takvom shvaćanju mrežni pristup predstavlja analitičko oruđe za strukturiranje empirijskoga istraživanja i sistematizaciju i obradu podataka. S druge strane, policy mreže predstavljaju specifičan oblik javnoga upravljanja (governance), što postaje dominantnim shvaćanjem mreža u recentnoj literaturi. U toj perspektivi, ideja o policy mrežama ima znatnije teorijske ambicije, no ipak predstavlja razinu modela, a ne teorije.

Keywords
policy mreža; policy akteri (državni i nedržavni); javno upravljanje (governance); posredovanje interesa; analiza policy mreža; pristup sa stajališta mreža

Hrčak ID: 29021

URI
https://hrcak.srce.hr/29021

[english]

Visits: 2.633 *