Izvorni znanstveni članak
SAKRALNA ARHITEKTURA SREDNJOVJEKOVNOG VINODOLA
RANKO STARAC
Sažetak
Autor iznosi arheološke, topografske i dostupne povijesne podatke i činjenice o stanju, očuvanosti, broju, položaju i kulturno-povijesnim karakteristikama srednjovjekovnih crkava na tlu Vinodola, odnosno područja današnjih općina Crikvenica, Novi Vinodolski i Općine Vinodolske. Uzgred spominje i ostatke crkvica na području koje je nekad pripadalo vinodolskim općinama, a danas su to dijelovi Gorskoga kotara. Nakon uvodnog razmatranja stanja istraženosti i položaja kasnoantičko-ranokršćanskih lokaliteta te pitanja postojanja ranosrednjovjekovnih opatija, prelazi se na opise zatečena stanja sakralnih arhitektonskih spomenika. Vremenski okvir rada čine spomenici nastali između 12. i 16. st. Ovim radom autor nastoji popuniti objavljene informacije o broju i stanju većine zatečenih srednjovjekovnih crkvica na tlu Vinodola. Razmatra pitanje gustoće i položaja antičkih i kasnoantičkih nalazišta te mogućih ranokršćanskih bogomolja. Zatim slijedi opis razdoblja povijesne praznine između 7. i 12. st., što tumači kao vrijeme usporene i nedjelotvorne kristijanizacije ovog dijela Banske Hrvatske, o čemu svjedoči izraziti poganski karakter onodobnih starohrvatskih grobalja. S osnutkom Krbavske biskupije, odnosno polovicom 12. st., započinje sustavan proces izgradnje crkava pa je u iduća dva stoljeća zapravo i dovršena izgradnja većine danas poznatih sakralnih objekata. Sve gradnje karakterizira rustičnost izraza i relativno skromna graditeljska vještina bez izraženih kvalitetnih radova u oblikovanju kamene skulpture. U drugoj polovici 14. st. započinje izgradnja crkava u gotičkom stilu. Taj tip gradnje traje sve do početka 16. st. kada je zbog ekonomske, političke i sigurnosne krize uzrokovane turskim provalama te izmjenom dijela pučanstva došlo do opće recesije i prestanka izgradnje crkava.
Ključne riječi
sakralna arhitektura; srednjovjekovni Vinodol; izgradnja crkava
Hrčak ID:
29225
URI
Datum izdavanja:
2.10.2000.
Posjeta: 4.109 *