hrcak mascot   Srce   HID

Ostalo
https://doi.org/10.3935/rsp.v7i2.258

Zaposlenost i politika tržišta rada u tranzicijskim gospodarstvima

Alena Nesporova ; International Labour Office

Puni tekst: hrvatski, html (76 KB) str. 183-196 preuzimanja: 1.735* citiraj
APA 6th Edition
Nesporova, A. (2000). Zaposlenost i politika tržišta rada u tranzicijskim gospodarstvima. Revija za socijalnu politiku, 7 (2), 183-196. https://doi.org/10.3935/rsp.v7i2.258
MLA 8th Edition
Nesporova, Alena. "Zaposlenost i politika tržišta rada u tranzicijskim gospodarstvima." Revija za socijalnu politiku, vol. 7, br. 2, 2000, str. 183-196. https://doi.org/10.3935/rsp.v7i2.258. Citirano 21.09.2020.
Chicago 17th Edition
Nesporova, Alena. "Zaposlenost i politika tržišta rada u tranzicijskim gospodarstvima." Revija za socijalnu politiku 7, br. 2 (2000): 183-196. https://doi.org/10.3935/rsp.v7i2.258
Harvard
Nesporova, A. (2000). 'Zaposlenost i politika tržišta rada u tranzicijskim gospodarstvima', Revija za socijalnu politiku, 7(2), str. 183-196. https://doi.org/10.3935/rsp.v7i2.258
Vancouver
Nesporova A. Zaposlenost i politika tržišta rada u tranzicijskim gospodarstvima. Revija za socijalnu politiku [Internet]. 2000 [pristupljeno 21.09.2020.];7(2):183-196. https://doi.org/10.3935/rsp.v7i2.258
IEEE
A. Nesporova, "Zaposlenost i politika tržišta rada u tranzicijskim gospodarstvima", Revija za socijalnu politiku, vol.7, br. 2, str. 183-196, 2000. [Online]. https://doi.org/10.3935/rsp.v7i2.258

Sažetak
Procesi na tržištima rada tranzicijskih zemalja u žiži su interesa stručne i političke javnosti, jer te zemlje još uvijek prolaze kroz vro teško razdoblje prilagodbe na tržišno gopodarstvo. Taj je proces doista mukotrpan za sve zemlje, ali ipak svaka od njih ima i svoje specifičnosti. Upravo je o tome riječ u ovome radu. Tranzicijski procesi donijeli su temeljne promjene u strukturi zaposlenosti. Broj radnih mjesta drastično se smanjio gotovo u svim zemljama, a najteži gubici zabilježeni su u industriji. Nadalje, uvjeti zapošljavanja znatno su otežani. Gospodarski pritisci, kao i nesigurno tržište, prisililo je mnoga poduzeća da se okrenu fleksibilnijim oblicima zapošljavanja: 1. novozaposlenim osobama nude se ugovori na određeno vrijeme u kraćem trajanju; 2. raste udio rada u skraćenom radnom vremenu koji nije vlastiti izbor radnika nego nužnost za one koji ne mogu naći posao u punom radnom vremenu; 3. izmijenjeno je prijašnje vrlo rigidno nacionalno radno zakonodavstvo koje je sprječavalo otkaze. S uvođenjem gospodarskih reformi u svim tranzicijskim zemljama otvorena nezaposlenost ubrzano se povećavala. Međutim, ubrzo se pokazala jasna razlika između dvije skupine tranzicijskih gospodarstava. U Srednjoj i Istočnoj Europi stopa nezaposlenosti je u prve tri godine gospodarske preobrazbe dostigla dvoznamenkast broj (izuzetak je bila jedino Češka). Prvenstveno zbog restrikcija u sustavu materijalno-pravne zaštite nezaposlenih osoba, a manje zbog povećanja potražnje za radom, stopa nezaposlenosti se kasnije u Srednjoj Europi smanjila i uglavnom stabilizirala na razini nešto višoj od 10 posto.

Ključne riječi
zaposlenost; nezaposlenost; tranzicija; gospodarstvo

Hrčak ID: 30014

URI
https://hrcak.srce.hr/30014

[engleski]

Posjeta: 2.661 *