hrcak mascot   Srce   HID

Pregledni rad
https://doi.org/10.3935/rsp.v10i2.125

Restrukturiranje rada? Transformacija strukture zaposlenosti

Teo Matković ; Studijski centar socijalnog rada, Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu

Puni tekst: hrvatski, pdf (5 MB) str. 161-184 preuzimanja: 752* citiraj
APA 6th Edition
Matković, T. (2003). Restrukturiranje rada? Transformacija strukture zaposlenosti. Revija za socijalnu politiku, 10 (2), 161-184. https://doi.org/10.3935/rsp.v10i2.125
MLA 8th Edition
Matković, Teo. "Restrukturiranje rada? Transformacija strukture zaposlenosti." Revija za socijalnu politiku, vol. 10, br. 2, 2003, str. 161-184. https://doi.org/10.3935/rsp.v10i2.125. Citirano 26.09.2020.
Chicago 17th Edition
Matković, Teo. "Restrukturiranje rada? Transformacija strukture zaposlenosti." Revija za socijalnu politiku 10, br. 2 (2003): 161-184. https://doi.org/10.3935/rsp.v10i2.125
Harvard
Matković, T. (2003). 'Restrukturiranje rada? Transformacija strukture zaposlenosti', Revija za socijalnu politiku, 10(2), str. 161-184. https://doi.org/10.3935/rsp.v10i2.125
Vancouver
Matković T. Restrukturiranje rada? Transformacija strukture zaposlenosti. Revija za socijalnu politiku [Internet]. 2003 [pristupljeno 26.09.2020.];10(2):161-184. https://doi.org/10.3935/rsp.v10i2.125
IEEE
T. Matković, "Restrukturiranje rada? Transformacija strukture zaposlenosti", Revija za socijalnu politiku, vol.10, br. 2, str. 161-184, 2003. [Online]. https://doi.org/10.3935/rsp.v10i2.125

Sažetak
U procesu kapitalističkog restrukturiranja, transformacija rada i zaposlenosti zauzima ključan položaj. Novi organizacijski modeli i doktrine, osnaženi upotrebom informacijsko-komunikacijskih tehnologija i deregulatornih političkih odluka, pridonijeli su promjeni oblika i strukture zaposlenosti širom svijeta. Članak proučava strukturu zaposlenosti na makrorazini. Na temelju koncepata postindustrijskog društva razmatraju se teze: (a) da se ekonomska aktivnost pomiče sa proizvodnje robe na pružanje usluga, i (b) da u novoj ekonomiji zanimanja s visokim udjelom znanja i informacija zauzimaju ključan položaj. Kroz pregled strukture zaposlenosti u zemljama prvoga svijeta, tranzicijskim zemljama i Hrvatskoj, razmatraju se strukturalne promjene u njihovu historijskom kontekstu. Glavni je izvor podataka anketa o radnoj snazi, te službena statistika rada za Hrvatsku (period 1970.–1996.). Ekonomske aktivnosti agregirane su u skladu sa Castellsovom adaptacijom Singelmannove klasifikacije sektora djelatnosti. Podaci za zemlje prvoga svijeta, usprkos međudržavnim razlikama, podržavaju izvorne teze. Analiza recentnih promjena u strukturi zaposlenosti u tranzicijskim zemljama prikazuje različite startne pozicije i različite obrasce transformacije. Zajednička im je karakteristika rast udjela proizvođačkih i društvenih usluga, dok su u strukturi zanimanja promjene manje. Hrvatski je slučaj analiziran nešto detaljnije, te su ustanovljene dvije etape razvoja strukture zaposlenosti. U godinama 1970.–1990. zaposlenost je rasla u obimu, ali je struktura djelatnosti bila gotovo zamrznuta zbog specifičnih političkih i institucionalnih uvjeta. Tijekom druge, tzv. ratno-tranzicijske etape (1990.–2001.), broj zaposlenih se drastično smanjio, ali sa različitim učincima u različitim sektorima. Ukupan učinak na strukturu zaposlenosti bio je sličan onome u procesu kapitalističkog restrukturiranja u razvijenim zemljama – rast udjela zaposlenih u proizvođačkim i društvenim uslugama, te pad u transformativnom sektoru. U kasnim devedesetima struktura zaposlenosti se stabilizira, dok je tržište rada postalo dinamičnije.

Ključne riječi
zaposlenost; struktura djelatnosti; struktura zanimanja; informacijsko društvo

Hrčak ID: 30143

URI
https://hrcak.srce.hr/30143

[engleski]

Posjeta: 1.328 *