hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak

Čimbenici proizvodnosti i sastava kozjeg mlijeka

Boro Mioč ; Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
Zvonimir Prpić
Ivan Vnučec
Zdravko Barać
Dubravka Samaržija
Vesna Pavić

Puni tekst: engleski, pdf (641 KB) str. 305-313 preuzimanja: 1.179* citiraj
APA 6th Edition
Mioč, B., Prpić, Z., Vnučec, I., Barać, Z., Samaržija, D. i Pavić, V. (2008). Factors affecting goat milk yield and composition. Mljekarstvo, 58 (4), 305-313. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/30634
MLA 8th Edition
Mioč, Boro, et al. "Factors affecting goat milk yield and composition." Mljekarstvo, vol. 58, br. 4, 2008, str. 305-313. https://hrcak.srce.hr/30634. Citirano 24.11.2020.
Chicago 17th Edition
Mioč, Boro, Zvonimir Prpić, Ivan Vnučec, Zdravko Barać, Dubravka Samaržija i Vesna Pavić. "Factors affecting goat milk yield and composition." Mljekarstvo 58, br. 4 (2008): 305-313. https://hrcak.srce.hr/30634
Harvard
Mioč, B., et al. (2008). 'Factors affecting goat milk yield and composition', Mljekarstvo, 58(4), str. 305-313. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/30634 (Datum pristupa: 24.11.2020.)
Vancouver
Mioč B, Prpić Z, Vnučec I, Barać Z, Samaržija D, Pavić V. Factors affecting goat milk yield and composition. Mljekarstvo [Internet]. 2008 [pristupljeno 24.11.2020.];58(4):305-313. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/30634
IEEE
B. Mioč, Z. Prpić, I. Vnučec, Z. Barać, D. Samaržija i V. Pavić, "Factors affecting goat milk yield and composition", Mljekarstvo, vol.58, br. 4, str. 305-313, 2008. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/30634. [Citirano: 24.11.2020.]

Sažetak
Cilj ovog istraživanja bio je utvrditi utjecaj pasmine, stadija i redoslijeda laktacije te sezone jarenja na proizvodnju i sastav kozjeg mlijeka. Ukupno je, od 3702 alpske i 411 sanskih koza uzgajanih u Hrvatskoj, prikupljeno 25255 podataka dnevnih kontrola mliječnosti te 25065 podataka prosječnog udjela mliječne masti, zatim 25382 podatka o sadržaju bjelančevina, kao i 24810 podataka o sadržaju laktoze. Analizirani podaci prikupljeni su u približno jednakim mjesečnim razmacima tijekom 2006. godine. Sanske koze su ostvarile značajno (P<0,01) veću laktacijsku i dnevnu proizvodnju mlijeka (720 kg i 2,63 kg/dan) nego alpske koze (577 kg i 2,08 kg/dan). Udjel bjelančevina i laktoze u mlijeku istraživanih pasmina bio je podjednak, dok je mlijeko alpskih koza sadržavalo značajno (P<0,05) više masti (3,47%) u odnosu na mlijeko sanskih koza (3,25%). Statističkom analizom podataka utvrđen je značajan utjecaj stadija i redoslijeda laktacije te sezone jarenja na gotovo sve analizirane pokazatelje. S odmicanjem laktacije prosječna dnevna proizvodnja mlijeka se smanjivala, uz smanjenje udjela laktoze, dok se udjel bjelančevina povećavao. Najniži udjel mliječne masti je utvrđen sredinom laktacije, dok je njegov najviši postotak utvrđen u posljednjem stadiju laktacije. Ukupna laktacijska i dnevna proizvodnja mlijeka imale su konstantan rast od prve do četvrte laktacije. Koze ojarene tijekom zimske sezone (prosinac-veljača) imale su bolje mliječne odlike (dužu laktaciju, veću proizvodnju mlijeka, viši udjel mliječne masti) nego koze ojarene u proljeće. U svrhu poboljšanja proizvodnih odlika životinja, uzgajivači koza bi trebali primjenjivati raniji pripust uz odgovarajuće uzgojne postupke.

Ključne riječi
alpina; sanska; laktacija; redoslijed laktacije; sezona jarenja

Hrčak ID: 30634

URI
https://hrcak.srce.hr/30634

[engleski]

Posjeta: 2.814 *