Skoči na glavni sadržaj

Izvorni znanstveni članak

Kružne branić-kule u hrvatskoj Krajini u XVI. stoljeću*

Zorislav Horvat


Puni tekst: hrvatski pdf 1.308 Kb

str. 159-187

preuzimanja: 2.467

citiraj


Sažetak

Zbog turskih napada na Hrvatsku tijekom druge polovice XV. te u
XVI. stoljeću pojačava se gradnja fortifikacijskih objekata. Razvijaju se novi tipovi fortifikacija, projektirani za učinkovitu obranu prije svega od vatrena oružja. Među takvim utvrdama bila je i branič-kula krutna tlocrta, koja je istodobno služila za svakodnevnu zaštitu vlasnika katelana i za obranu pri napadima većih turskih skupina. U branič-kule najčešće se ulazilo preko pokretna mosta ili drvenih ljestava na prvom katu. Glavni je stambeni prostor na drugom katu, s većim prozorima, kaminom, zahodom na konzolama. U prizemlju su spremišta, a najviša etaža je obrambena, najčešće konzolno istaknuta, tako da se moglo braniti podnožje kule. Veličina kule: promjer, visina, debljine zidova, a vjerojatno i detalji, izrazivi su cijelim brojem stopa i hvat,; što je dio srednjovjekovnog načina gradnje. Krutne branič-kule smještene su bilo samostalno unutar utvrde, ili su uključene u bedeme, ovisno o konkretnoj situaciji i obrambenoj koncepciji. Zanimljivo je da su takve branič-kule tipične
za prostore Hrvatske krajine (Banija, Kordun, Lika, Krbava), što je vjerojatno posljedica određene lokalne tradicije, a i utjecaja s juga, tj. iz Dalmacije. Način izvođenja i detalji prilagođeni su domaćim materijalima i znanju domaćih majstora, te bismo mogli ustvrditi da su te branič-kule tipične za Hrvatsku krajinu XVI. stoljeća.

Ključne riječi

Hrčak ID:

30790

URI

https://hrcak.srce.hr/30790

Datum izdavanja:

30.4.1993.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 4.054 *