Skoči na glavni sadržaj

Izvorni znanstveni članak

Učinkovitost sportskih aktivnosti s orijentacijom na iskustvenu edukaciju, avanturističko učenje i edukaciju u prirodi

Thomas Gatzemann ; University of Magdeburg, Faculty of Humanities, Social Sciences and Education,
Karin Schweizer ; University of Mannheim, Faculty of Social Sciences, Mannheim, Germany
Albrecht Hummel ; Chemnitz University of Technology, Faculty of Humanities and Social Sciences,


Puni tekst: engleski pdf 139 Kb

str. 147-153

preuzimanja: 2.340

citiraj


Sažetak

Uvod
Članak se bavi analizom učinkovitosti sportskih aktivnosti s naglaskom na avanturističko učenje, iskustvenu edukaciju (obrazovanje iskustvom) i edukaciju u prirodi. Rezultati dosadašnjih istraživanja potvrdili su učinke navedenih aktivnosti. Ipak, rezultati tih istraživanja su kontradiktorni. To se osobito odnosi na pokušaje teorijskog usustavljenja, kao i na rezultate koji se tiču mogućih učinaka. Za razliku od većine dosadašnjih istraživanja, naša se studija bavi pitanjem učinkovitosti edukacije u prirodi na empirijski način. Zbog toga smo ovo istraživanje postavili tako da smo istražili različite aspekte samoprocjene. Usmjerili smo se na pitanja provedivosti i korisnosti dijagnostičkih instrumenata za procjenu različitih aspekata samoprocjene. Primijenili smo Multidimenzionalnu skalu samopoštovanja (Schutz & Sellin, 2006). Najvažniji cilj našeg istraživanja bio je otkriti neke pozitivne učinke – unapređenje različitih aspekata samopoštovanja – kao i moguću diferencijaciju rezultata eksperimentalne grupe unutar podljestvica.

Metode
Istraživanje je provedeno na 115 studenata sporta i tjelesnog odgoja (67 u eksperimentalnoj i 48 u kontrolnoj skupini). Ispitanici u eksperimentalnoj skupini sudjelovali su na dva uzastopna kampa koja su se sastojala od sadržaja tipičnih za učenje u prirodi. Testiranje je provedeno neposredno prije početka i nakon završetka praktičnog dijela treninga testovima papir–olovka. Kontrolna grupa nije sudjelovala u aktivnostima koje su se provodile u prirodi. U dijagnostičke svrhe koristili su se različiti testovi s vrlo dobrim mjernim karakteristikama za evaluaciju pedagoško-psiholoških karakteristika i mjerenje osobina vezanih uz edukaciju u prirodi. Za ovo istraživanje korištena je multidimenzionalna skala samopoštovanja (MSWS). MSWS test bilježi i razlikuje različite aspekte samopoštovanja, ili drugim riječima samoprocjenu koja zapravo označava procjenjivački aspekt stavova prema samom sebi. Studija je utemeljena na pretpostavci da osnovica aktivnosti koje se odnose na edukaciju u prirodi utječu ili na specifičan način poboljšavaju samopoštovanje, odnosno možemo reći, samoregulaciju ponašanja svakog sudionika. Mjerili smo šest aspekata samoprocjene: emocionalno samopoštovanje (ESWS), socijalno samopoštovanje/sigurnost u odnosim s drugima (SWKO), socijalno samopoštovanje – prihvaćanje kritike (SWKR), samopoštovanje u odnosu prema postignuću (LSWS), samopoštovanje koje se odnosi na fizičku privlačnostt (SWPA), samopoštovanje vezano uz kondicijsku pripremljenost i koordinaciju (SWSP). Navedene podljestvice mogu se dalje spojiti u dvije superordinacijske ljestvice, opće samopouzdanje (ASW), koje se sastoji od ESWS, SWKO, SWKR, LSWS, te samopoštovanje u odnosu prema vlastitu tijelu (KSW),koje čine SWPA i SWSP. Nadalje, moguće je izračunati i ukupno samopoštovanje (GSW) (Schutz & Selin, 2006).

Rezultati
Rezultati eksperimentalne grupe pokazali su promjenu u smislu pozitivnih efekata, zabilježenih kako u ukupnom rezultatu (GSW) na multidimenzionalnoj ljestvici procjene samopoštovanja (Z=-2,47; p<.01), tako i u rezultatima općeg samopoštovanja (ASW, Z=-1,92; p<.05) te samopoštovanja u odnosu na tijelo (KSW, Z=-2,02, p<.05), zabilježenih na supraordinacijskoj ljestvici primjenom Wilcoxonovog testa. Dobiveni rezultati sugeriraju da su rezultati zabilježeni u pojedinačnim testovima viši nakon aktivnosti od rezultata zabilježenih prije aktivnosti. Daljnji pregled pojedinačnih komponenata samopoštovanja pokazuje da se ti učinci mogu pripisati samopoštovanju povezanom s postignućem (LSWS) (Z =-2,15, p<.05) i samopoštovanju koje se odnosi na fizičku privlačnost (SWPA) (Z=-2,14, p<.05). U kontrolnoj skupini, kao što se i pretpostavljalo, nisu zabilježene značajne promjene. Da bi se potvrdili dobiveni rezultati, testirana je značajnost razlika između eksperimentalne skupine nakon tretmana i kontrolne skupine koja nije bila podvrgnuta tretmanu, pomoću Mann-Whitneyjeva U-testa te je dobivena statistički značajna razlika (Z=-2,08, p<.05). Eksperimentalna je skupina nakon treninga pokazala značajne promjene u navedenim testovima, dok u kontrolnoj skupini nisu zabilježene statistički značajne razlike.

Rasprava i zaključak
Istraživanje je potvrdilo učinkovitost edukacije na otvorenom dobivenim poboljšanjima različitih aspekata samopoštovanja, kao i mogućnost diferencijacije rezultata unutar podljestvica za eksperimentalnu grupu. Budući da kod ispitanika iz kontrolne skupine nisu zabilježene nikakve promjene, može se zaključiti da su te promjene u eksperimentalnoj skupini rezultat aktivnosti vezanih uz edukaciju na otvorenom. Očekivale su se i razlike u svim podljestvicama, ali su se one pojavile samo u nekima. Vjerojatni je razlog za izostanak pozitivnih promjena u EMSE, SECO, SECR, SEBC prekratko trajanje programa edukacije na otvorenom i socijalni kontekst koji se nije mijenjao. Zbog toga ćemo u sljedećim istraživanjima morati istražiti kako se rezultati mijenjaju u varijabilnim uvjetima obzirom na okruženje, sudionike i ciljeve te koliko su naučene vještine trajne.

Ključne riječi

Hrčak ID:

30814

URI

https://hrcak.srce.hr/30814

Datum izdavanja:

30.12.2008.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 4.232 *