hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak

Razvoj djece rane osnovnoškolske dobi – problemi socio-ekonomskog statusa

Zsófia Mészáros ; Faculty of Physical Education and Sport Sciences, Semmelweis University, Budapest, Hungary
János Mészáros ; Faculty of Physical Education and Sport Sciences, Semmelweis University, Budapest, Hungary
Márta B. Szmodis ; Faculty of Physical Education and Sport Sciences, Semmelweis University, Budapest, Hungary
Polydoros Pampakas ; Faculty of Physical Education and Sport Sciences, Semmelweis University, Budapest, Hungary
Péter Osváth ; Faculty of Physical Education and Sport Sciences, Semmelweis University, Budapest, Hungary
Eszter Völgyi ; Faculty of Physical Education and Sport Sciences, Semmelweis University, Budapest, Hungary

Puni tekst: engleski, pdf (229 KB) str. 154-162 preuzimanja: 722* citiraj
APA 6th Edition
Mészáros, Z., Mészáros, J., Szmodis, M.B., Pampakas, P., Osváth, P. i Völgyi, E. (2008). Primary school child development – issues of socioeconomic status. Kinesiology, 40 (2), 154-162. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/30815
MLA 8th Edition
Mészáros, Zsófia, et al. "Primary school child development – issues of socioeconomic status." Kinesiology, vol. 40, br. 2, 2008, str. 154-162. https://hrcak.srce.hr/30815. Citirano 14.12.2019.
Chicago 17th Edition
Mészáros, Zsófia, János Mészáros, Márta B. Szmodis, Polydoros Pampakas, Péter Osváth i Eszter Völgyi. "Primary school child development – issues of socioeconomic status." Kinesiology 40, br. 2 (2008): 154-162. https://hrcak.srce.hr/30815
Harvard
Mészáros, Z., et al. (2008). 'Primary school child development – issues of socioeconomic status', Kinesiology, 40(2), str. 154-162. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/30815 (Datum pristupa: 14.12.2019.)
Vancouver
Mészáros Z, Mészáros J, Szmodis MB, Pampakas P, Osváth P, Völgyi E. Primary school child development – issues of socioeconomic status. Kinesiology [Internet]. 2008 [pristupljeno 14.12.2019.];40(2):154-162. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/30815
IEEE
Z. Mészáros, J. Mészáros, M.B. Szmodis, P. Pampakas, P. Osváth i E. Völgyi, "Primary school child development – issues of socioeconomic status", Kinesiology, vol.40, br. 2, str. 154-162, 2008. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/30815. [Citirano: 14.12.2019.]

Sažetak
Uvod
Velika većina biologa smatra da su prehrambene anomalije vrlo usko vezane uz socio-ekonomski
status (SES) obitelji. Budući da kriteriji SES-a znatno variraju u raznim dosadašnjim istraživanjima, a isto tako variraju i u različitim državama, vrlo ih je teško uspoređivati. Zbog velike i poprilično nagle promjene u ekonomskim primanjima i životnim standardima, mađarske su se obitelji dosta polarizirale od devedesetih godina prošlog stoljeća. Nezaposlenost i siromaštvo se proširilo te su mnoge obitelji osuđene na primanje socijalne pomoći. Cilj našeg četverogodišnjeg longitudinalnog istraživanja bio je usporediti somatski i motorički razvoj djevojčica od 7. do 11. godine koje žive u obiteljima koje primaju gradsku financijsku pomoć i onih iz obitelji koje tu pomoć ne trebaju.

Metode
Osam antropometrijskih i motoričkih mjerenja provedeno je u razdoblju od 2003 do 2007 godine
u 16 škola iz tri različite geografske i ekonomske regije Mađarske. Ukupan broj ispitanika bio je 495 djevojčica, koje se ne bave sportom, a dragovoljno su se prijavile za istraživanje. Na početku istraživanja, u rujnu 2003. godine, njihova kronološka dob bila je u rasponu od 6,51 do 7,50 godina. Redovitom tjelesnom aktivnošću ispitanice su se bavile samo u okviru nastave tjelesne i zdravstvene kulture: 4-5 nastavnih sati u trajanju od 45 minuta unutar dvotjednog nastavnog ciklusa od 10 dana. Prema službenim informacijama dobivenim od lokalne samouprave i školskih tajnika, 152 djevojčice (eksperimantalna grupa) od ukupno 495 koristilo je socijalnu pomoć tijekom cijelog ciklusa promatranja. U skladu s time, imali smo grupu od 343 djevojčice koje nisu primale socijalnu pomoć (kontrolna grupa). Za tu je djecu procijenjeno da pripadaju dijelu mađarske srednje socio-ekonomske klase. U sklopu ove usporedbe analizirane su razlike između prosječne tjelesne visine i tjelesne težine, indeksa tjelesne mase, postotka tjelesne masti (procijenjene prema metodi Parízkove, 1961), sprinta na 30 m, trčanja na 400 m, skoka u dalj s mjesta, kao i trendovi promjena rezultata kroz godine. Razlike među promatranjima su testirane metodom ANOVA (7 varijabli u 8 mjerenja). U slučaju pozitivnog F-testa koristio se Tukeyjev post-hoc test. Razlike između grupa testirane su t-testom za nezavisne uzorke. Ovisnost promjena o starosti ispitanika testirala se putem linearne regresijske analize. U slučaju značajne korelacije, razlike između standardiziranih regresijskih koeficijenata (β) bile su analizirane t-testom korištenjem standardne pogreške koeficijenata. Razina slučajne pogreške postavljena je na 5% za sve testove značajnosti.

Rezultati
Djevojčice u eksperimentalnoj grupi bile su značajno niže i to kroz cijeli period istraživanja, u svih osam mjerenja, u odnosu na ispitanice iz usporedne skupine. Njihovo kašnjenje u dosizanju visine svojih vršnjakinja iz druge grupe bilo je otprilike 6 mjeseci. Povećanje visine bilo je značajno između svakog mjerenja u obje skupine ispitanica (F-test: eksperimentalna grupa = 5050,0, kontrolna grupa = 10 002,0). Korelacija visine s kronološkom dobi bila je 0,73 za eksperimentalnu grupu, odnosno 0,80 za kontrolnu grupu. Koeficijenti povećanja visine u ovisnosti na kronološku dob nisu se značajno razlikovali, ali su postojale razlike u pojedinim segmentima, odnosno regresijski pravci bili su paralelni. Djevojčice iz eksperimentalne skupine bile su značajno lakše u svih osam mjerenja. Srednje vrijednosti razlika kretale su u rasponu od 2,7 do 3,9 kg. Povećanja u masi tijela bila su proporcionalno veća nego 6 mjesečna povećanja visine. Povećanje tjelesne težine između svakog mjerenja bilo je statistički značajno za obje skupine (F-test: eksperimentalna grupa = 4135,0, kontrolna grupa = 2187,0). Korelacija tjelesne težine s kronološkom dobi bila je 0,52 za eksperimentalnu grupu, odnosno 0,57 za kontrolnu grupu. Koeficijenti povećanja tjelesne težine u odnosu na kronološku dob bili su identični za obje skupine. Prosječne vrijednosti indeksa tjelesne mase bile su statistički značajno različite u prva dva mjerenja, dok su razlike u postotku masnog tkiva bile statistički značajne u prva tri mjerenja. Povećanje ITM-a u odnosu na kronološku dob kod eksperimentalne grupe bilo je značajno kroz prva 4 mjerenja, ali nakon toga su se statistički značajnima pokazale samo promjene koje bi se dogodile kroz godinu dana (F-test. 243,5). Povećanje ITM kod kontrolne skupine bilo je stalno (F-test: 558,7), a smo su posljednja 2 mjerenja bila iznimke. Individualno povećanje ITM u odnosu na kronološku dob bilo je vrlo heterogeno u obje grupe. Korelacijski koeficijenti ITM i kronološke dobi bili su 0,29 u eksperimentalnoj grupi, odnosno 0,34 u kontrolnoj grupi. Razlike između aritmetičkih sredina potkožnog masnog tkiva bile su značajne u kontrolnoj grupi kroz sva mjerenja. Slična je situacija bila i u eksperimentalnoj grupi, osim što nisu zabilježene statistički značajne razlike između 7. i 8. mjerenja. Razlike između grupa bile su statistički značajne samo u prva 3 mjerenja. Korelacija između kronološke dobi i postotka potkožnog masnog tkiva bila je značajna, ali zajedničke varijance bile su umjerene (14% u eksperimentalnoj grupi i 12% u kontrolnoj grupi). Unatoč umjerenim razlikama između grupa, koeficijenti postotka masnog tkiva u odnosu na kronološku dob nisu se statistički značajno razlikovali. Test sprint 30 metara korišten je za procjenu brzine. Prosječne vrijednosti sprinta na 30 m u eksperimentalnoj grupi bile su značajno slabije u svim mjerenjima. Razlike u aritmetičkim sredinama kretale su se u rasponu od 0,09 (8. mjerenje) do 0,14 (2. mjerenje). Brzina se povećavala dosljedno u svim mjerenjima u kontrolnoj grupi (F-test: 408,1) i manje dosljedno u eksperimentalnoj grupi (F-test: 186,3), gdje razlike između 4. i 5., odnosno 5. i 6. mjerenja nisu bile značajne. Povećanje brzine u odnosu na kronološku dob bilo je statistički značajno, ali korelacijski koeficijenti (-0,56 u eksperimentalnoj grupi i -0,50 u kontrolnoj grupi) ukazali su na samo umjerenu povezanost. Usprkos vrlo sličnim statističkim pokazateljima i trendovima promjena aritmetičkih sredina, koeficijenti povećanja bili su statistički značajno različiti. Nešto brži napredak u razvoju brzinskih sposobnosti primijećen je u kontrolnoj grupi (tbeksperimentalna grupa-bkontrolna grupa = 4,12). Testom skok u dalj s mjesta procjenjivala se razina eksplozivne snage i koordinacije noge-tijelo-ruke. Slabiji rezultati zabilježeni su u eksperimentalnoj grupi. Samo rezultati prvog mjerenja bili su iznimka te se dobivene aritmetičke sredine rezultata nisu statistički značajno razlikovale. Značajna razlika između aritmetičkih sredina kretala se u rasponu od 5 do 9 cm. Razlike između aritmetičkih sredina zabilježenih kroz mjerenja bile su konzistentno značajne u kontrolnoj grupi (F-test: 488,3), ali u eksperimentalnoj grupi su samo jednogodišnje razlike bile značajne (F-test: 155,5). Korelacija između kronološke dobi i rezultata u skoku u dalj s mjesta bila je osrednja u obje skupine ispitanica (reksperimentalna grupa = 0,56, rkontrolna grupa = 0,58). Rezultati u skoku u dalj s mjesta su se statistički značajno brže povećavali u kontrolnoj grupi ispitanica (tbeksperimentalna grupa- bkontrolna grupa = 7,30). Aritmetičke sredine rezultata trčanja na 400 metara bile su generalno bolje u kontrolnoj grupi. Samo rezultati zabilježeni u prvom mjerenju nisu bili statistički značajno različiti. Statistički značajne razlike između aritmetičkih sredina kretale su se u rasponu od 4 do 6 sekundi. Rezultati su se u odnosu prema kronološkoj dobi statistički značajno poboljšavali u obje skupine (F-test: eksperimentalna grupa = 77,6; kontrolna grupa = 249,9), ali samo u periodu od jedne godine. Korelacijski koeficijenti između kronološke dobi i brzine trčanja na 400 metara bili su -0,35 u eksperimentalnoj grupi, odnosno -0,41 u kontrolnoj grupi. Povećanje brzine trčanja povezano s kronološkom dobi bilo je statistički značajno veće u kontrolnoj grupi (tbeksperimentalna grupa-bkontrolna grupa = 7,30).

Rasprava
Prosječne vrijednosti rezultata ispitanica eksperimentalne skupine bile su slične dobivenim rezultatima u istraživanju Eibena i suradnika (1992), ali su bile statistički značajno niže od onih zabilježenih u istraživanju nedavno provedenim u Mađarskoj (Tóth & Eiben, 2004). To znači da naše ispitanice zaostaju više od 15 godina za mađarskim prosjekom sekularnih promjena rasta. Prosječne vrijednosti u kontrolnoj grupi bile su više nego što su zabilježene u istraživanju iz 1992, ali su bile vrlo slične vrijednostima zabilježenima u kasnijem istraživanju iz 2004. Zapažene značajne razlike između dviju grupa u volumenu tijela dovele su nas do zaključka da su
anomalije koje su se dogodile zbog loše prehrane, koje su prema našem vjerovanju rezultat lošeg socio-ekonomskog statusa, morale postojati već prije školske dobi. Prema dobivenim rezultatima o brzini promjena pojedinih dimenzija, odnosno razvoja pojedinih antropoloških karakteristika, možemo zaključiti da se tijekom ovog istraživanja inicijalne razlike nisu mijenjale (visina, težina, ITM, postotak masnog tkiva) ili se zaostajanje u rezultatima u eksperimentalnoj skupini čak i povećalo (motoričke sposobnosti). Zbog toga smo zaključili da je pozadina loših rezultata zajednička posljedica slabe i nepravilne prehrane (neadekvatan unos proteina te loša vitaminska i mineralna suplementacija) i uobičajena hipoaktivnost. Iako se naše istraživanje odnosi na samo 3 ekonomske i zemljopisne regije naše zemlje, dostupne procjene idu u prilog pretpostavkama da rastući broj mađarske djece pati od relativno loše prehrane. Budući da se dobiveni zaključci ne odnose samo na mali broj stanovnika, navedeni problem je vrlo opasan. Teško je predvidjeti ili procijeniti daljnje posljedice ovog problema.

Hrčak ID: 30815

URI
https://hrcak.srce.hr/30815

[engleski]

Posjeta: 2.196 *