hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak

Parametri izokinetičke izvedbe pokreta kod vrhunskih odbojkaša i košarkaša

Belgin Bamaç ; Kocaeli University, Faculty of Medicine, Department of Anatomy, Kocaeli, Turkey
Tuncay Çolak ; Kocaeli University, Faculty of Medicine, Department of Anatomy, Kocaeli, Turkey
Aydın Özbek ; Kocaeli University, Faculty of Medicine, Department of Anatomy, Kocaeli, Turkey
Serap Çolak ; Kocaeli University, School of Physical Education and Sport, Kocaeli, Turkey
Yezdan Cinel ; Kocaeli University, School of Physical Education and Sport, Kocaeli, Turkey
Özlem Yenigün ; Kocaeli University, School of Physical Education and Sport, Kocaeli, Turkey

Puni tekst: engleski, pdf (131 KB) str. 183-189 preuzimanja: 1.424* citiraj
APA 6th Edition
Bamaç, B., Çolak, T., Özbek, A., Çolak, S., Cinel, Y. i Yenigün, Ö. (2008). Isokinetic performance in elite volleyball and basketball players. Kinesiology, 40 (2), 183-189. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/30818
MLA 8th Edition
Bamaç, Belgin, et al. "Isokinetic performance in elite volleyball and basketball players." Kinesiology, vol. 40, br. 2, 2008, str. 183-189. https://hrcak.srce.hr/30818. Citirano 18.01.2020.
Chicago 17th Edition
Bamaç, Belgin, Tuncay Çolak, Aydın Özbek, Serap Çolak, Yezdan Cinel i Özlem Yenigün. "Isokinetic performance in elite volleyball and basketball players." Kinesiology 40, br. 2 (2008): 183-189. https://hrcak.srce.hr/30818
Harvard
Bamaç, B., et al. (2008). 'Isokinetic performance in elite volleyball and basketball players', Kinesiology, 40(2), str. 183-189. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/30818 (Datum pristupa: 18.01.2020.)
Vancouver
Bamaç B, Çolak T, Özbek A, Çolak S, Cinel Y, Yenigün Ö. Isokinetic performance in elite volleyball and basketball players. Kinesiology [Internet]. 2008 [pristupljeno 18.01.2020.];40(2):183-189. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/30818
IEEE
B. Bamaç, T. Çolak, A. Özbek, S. Çolak, Y. Cinel i Ö. Yenigün, "Isokinetic performance in elite volleyball and basketball players", Kinesiology, vol.40, br. 2, str. 183-189, 2008. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/30818. [Citirano: 18.01.2020.]

Sažetak
Uvod
Odbojka i košarka dvije su sportske igre koje zahtijevaju različite tehničke vještine igrača, kao i različite trenažne postupke te načine igranja. Mišići opružači (m. quadriceps) i pregibači (m. biceps femoris, m. semitendinosus, m. semimembranosus) potkoljenice uključeni su u očitovanje nekih motoričkih sposobnosti koje su važne za uspjeh i u odbojci i u košarci. Cilj ovog istraživanja bilo je utvrđivanje i uspoređivanje maksimalnog voljnog okretnog momenta mišića opružača i mišića pregibača potkoljenice te omjera okretnog momenta između navedenih mišića dominantne noge kod odbojkaša i košarkaša.

Metode
Eksperimentalna grupa sastojala se od 20 odbojkaša (dob: 19,55 ± 0,5 god., težina: 79,4 ± 2,1 kg, visina: 185,2 ± 1,6 cm) i 20 košarkaša (dob: 23,6 ± 0,7 god., težina: 84,7 ± 2,9 kg, visina: 188,2 ± 1,9 cm). Ispitanici obje grupe bili su kvalitetni odbojkaši i košarkaši (druga nacionalna liga). Kontrolna grupa sastojala se od 20 neaktivnih muškaraca (dob: 21,1 ± 0,4 god., težina: 65,1 ± 1,5 kg, visina: 174,3 ± 0,4 cm). Maksimalni okretni moment izmjeren je na opružačima (m. quadriceps) i pregibačima (stražnja loža) potkoljenice pri izokinetičkom pokretu u koljenom zglobu pri kutnim brzinama od 60°, 180° i 300° u sekundi. Proučavala su se dva parametra u ovom istraživanju. Maksimalni okretni moment (eng. peak torque; PT) i omjer između maksimalnih okretnih momenata mišića pregibača i opružača potkoljenice (eng. hamstrings/quadriceps, H/Q). Okretni momenti sila mišića opružača i pregibača potkoljenice izmjereni su dinamometrom Biodex (System 3 Dynamometer; Biodex Medical System, Inc, Shirley, NY). Istraživanje je provedeno samo na dominantnoj nozi. Ispitanici su sjedili na dinamometrijskoj stolici; kukovi su im bili pod kutom od 60° te su trakama, koje su prelazile preko njihovih bedara i prsa, bili pričvršćeni za aparat. Os rotacije na dinamometru bila je poravnata s koljenom ispitanika i postavljena na opseg pokreta od 0 do 90°. Kako bi se upoznali s uvjetima testiranja, na počeku testa ispitanicima je bilo dopušteno izvesti tri submaksimalne kontrakcije opružačima i pregibačima potkoljenice. Nakon toga, izvodili su po pet maksimalnih kontrakcija pri brzini od 60°s-1, 10 maksimalnih kontrakcija pri brzini od 180°s-1 i 15 maksimalnih kontrakcija pri brzini od 300°s-1. Najveći okretni moment koji je zabilježen pri pokušajima unutar svakog testa uzet je za analizu. Omjer snage između pregibača i opružača potkoljenice dobiven je dijeljenjem maksimalnog okretnog momenta pregibača potkoljenice s maksimalnim okretnim momentom opružača potkoljenice izmjerenih pri istim kutnim brzinama u koncentričnom režimu rada. Vrijednosti najvećeg okretnog momenta (Nm) opružača i pregibača potkoljenice u koncentričnom režimu rada te omjeri između maksimalnih okretnih momenata opružača i pregibača potkoljenice u koncentričnom režimu rada koristili su se za statističku analizu.

Rezultati
Koristili smo prosjek najveće snage zabilježene pri koncentričnim kontrakcijama mišića pregibača i opružača potkoljenice pri kutnim brzinama od 60°s-1, 180°s-1 i 300°s-1 u koljenom zglobu kod svih ispitanika iz eksperimentalnih i kontrolne skupine. Pri svim kutnim brzinama, obje mjerene mišićne skupine i kod odbojkaša i kod košarkaša imale su statistički značajno veći okretni moment sile pri koncentričnim kontrakcijama od ispitanika iz kontrolne skupine. Nisu zabilježene značajne razlike između odbojkaša i košarkaša u rezultatima maksimalnog okretnog momenta pri koncentričnim kontrakcijama mišića opružača i pregibača potkoljenice pri kutnim brzinama od 60°s-1 i 180°s-1. Ipak, kod odbojkaša je opažena veća razina jakosti pri koncentričnom pokretu ispružanja potkoljenice pri brzini od 300°s-1 (p=0,002) u odnosu na košarkaše. Prosječne vrijednosti omjera okretnog momenta mišića pregibača i opružača potkoljenice pri kutnoj brzini od 60°s-1 bile su vrlo slične u skupinama ispitanika. Zabilježene vrijednosti bile su 0,46 ± 0,41; 0,49 ± 0,14 i 0,45 ± 0,11 pri kutnoj brzini od 60°s-1 za odbojkaše, košarkaše, odnosno za ispitanike iz kontrolne skupine. Kod odbojkaša je zabilježen niži omjer maksimalnog okretnog momenta pregibača i opružača potkoljenice pri kutnoj brzini od 180şs-1. Zabilježene prosječne vrijednosti bile su 0,51 ± 0,16; 0,58 ± 0,12 i 0,59 ± 0,14 za odbojkaše, košarkaše, odnosno ispitanike iz kontrolne skupne. U testu pri kutnoj brzini od 180°s-1 omjeri maksimalnih okretnih momenata otkrili su značajne razlike između odbojkaša i kontrolne skupine (p=0,025). Ipak, nije zabilježena značajna razlika između košarkaša i kontrolne skupine (p=0,953). Isto tako, nije zabilježena značajna razlika u omjerima maksimalnih okretnih momenata između odbojkaša i košarkaša pri 180°s-1 (p=0,051). Podaci o omjerima maksimalnih okretnih momenata mišića pregibača i opružača potkoljenice između odbojkaša i košarkaša pokazali su značajne razlike samo u testu koji se izvodio pri kutnoj brzini od 300°s-1 , u kojem su odbojkaši imali veće razlike u odnosu na košarkaše i kontrolnu skupinu (p=0,001, odnosno 0,000). Međutim, nije zabilježena statistički značajna razlika između košarkaša i kontrolne skupine (p=0,758). Prosječne vrijednosti omjera maksimalnog okretnog momenta mišića pregibača i opružača potkoljenice bile su 0,56 ± 0,31, 0,71 ± 0,1 i 0,69 ± 0,18 za odbojkaše, košarkaše, odnosno kontrolnu skupinu.

Rasprava i zaključak
Omjer jakosti mišića natkoljenice (mišići stražnje lože/kvadriceps) može ukazivati na sklonost ozljedi. Ta sklonost može biti rezultat smanjene koaktivacije antagonista (mišića stražnje strane natkoljenice) prilikom opružanja potkoljenice pod opterećenjem. U ovom istraživanju dokazali smo da dobro razvijen mišić prednje strane natkoljenice (m. quadriceps) pridonosi smanjenoj koaktivaciji antagonista (mišića stražnje strane natkoljenice) kod odbojkaša. Isto tako, kod odbojkaša je zabilježen manji omjer jakosti mišića prednje i stražnje strane natkoljenice nego kod košarkaša i kontrolne skupine pri testu s kutnom brzinom od 300°s-1, što je rezultat slabijeg mišića prednje strane natkoljenice (m. quadriceps) u odnosu na mišiće stražnje strane natkoljenice. Ta funkcionalna neravnoteža mogla bi biti rezultat specifične odbojkaške adaptacije i/ili nedovoljnog treninga snage usmjerenog na jačanje mišića stražnje strane natkoljenice. Iako sportovi koji su prezentirani u našem istraživanju (odbojka i košarka) zahtijevaju slične kretnje (trčanje, skakanje, ubrzavanja i usporavanja) od svojih igrača, različiti tehnički elementi koji su u strukturi sporta mogli bi biti odgovorni za razlike u omjerima snage između prednje i stražnje strane natkoljenice. U odbojci su ozljede koljena generalno uzrokovane učestalim skokovima pri kojima dolazi do gubljenja ravnoteže pri doskoku te uzastopnim doskocima na jednu nogu. Aktivnost mišića prednje strane natkoljenice veća je pri jednonožnom doskoku, dok se aktivnost mišića stražnje strane natkoljenice nije mijenjala. Smanjena funkcija mišića stražnje strane natkoljenice kao antagonista zbog aktivnosti kod kojih je naglašeno opterećenje na mišiće opružače potkoljenice mogu rezultirati mišićnom neravnotežom između mišića prednje i stražnje strane natkoljenice, stoga sportaše učiniti sklonima ozljedama koljena. Podaci prezentirani u ovom istraživanju, unatoč izostanku neravnoteže u omjerima snage mišića prednje i stražnje strane natkoljenice u testovima pri brzinama od 60°s-1 i 180°s-1, koji su zapravo u suprotnosti s rezultatima testova pri kutnoj brzini od 300°s-1, mogli bi ukazivati na to da su odbojkaši skloniji ozljedama koljena od košarkaša. Zbog toga populaciji odbojkaša preporučamo dodatni trening snage usmjeren na jačanje mišića stražnje strane natkoljenice koji bi povećao omjer snage mišića prednje i stražnje strane natkoljenice.

Hrčak ID: 30818

URI
https://hrcak.srce.hr/30818

[engleski]

Posjeta: 3.003 *