Stručni rad
Spaljivanje otpadnih procesnih plinova u proizvodnji uljno-pećne čađe
N. Zečević
; Petrokemija d. d. Profitni centar proizvodnje čađe
D. Barta
; Petrokemija d. d. Profitni centar proizvodnje čađe
Z. Bosak
; Petrokemija d. d. Profitni centar proizvodnje čađe
G. Avirović
; Petrokemija d. d. a Razvoj i inženjering
S. Šiklušić
; Petrokemija d. d. Profitni centar proizvodnje čađe
Sažetak
U radu je prikazana tehnologija proizvodnje uljno-pećne čađe i odabrano tehnološko rješenje u funkciji zaštite zraka.
Prilikom industrijskog procesa proizvodnje uljno-pećne čađe osim glavnog proizvoda, kao sporedni proizvodi nastaju i otpadni procesni plinovi. Otpadni procesni plinovi nastali prilikom industrijskog procesa proizvodnje uljno-pećne čađe po kvalitativnom sastavu sastoje se od: ugljikovog (IV) oksida, ugljikovog(II) oksida, vodika, metana, sumporovodika, dušika, kisika i vodene pare.
Ovisno o vrsti uljne sirovine za proizvodnju te samom proizvodnom tipu uljno pećne-čađe mijenja se kvantitativan sastav i donja kalorična vrijednost otpadnih procesnih plinova. Donja kalorična vrijednost otpadnih procesnih plinova relativno je mala i nalazi se u području od 1500 do 2300 kJ m–3.
U konvencionalnom procesu proizvodnje uljno-pećne čađe pročišćeni otpadni procesni plinovi od čestica čađe ispuštaju se u atmosferu bez ikakve dodatne obrade. Na taj način otpadni procesni plinovi zagađuju atmosferu, jer njihove kvantitativne vrijednosti višestruko premašuju dopuštene granice emisije za sumporovodik i ugljikov(II) oksid, čime se znatno narušava kvaliteta lokalnog zraka grada Kutine. Logično tehnološko rješenje sprječavanja zagađivanja zraka je spaljivanje otpadnih procesnih plinova, odnosno njihova termalna oksidacija. Kao sredstvo za termalnu oksidaciju otpadnih procesnih plinova odabrana je posebno dizajnirana izvedba baklje.
Sustav baklje dizajniran je tako da omogućuje termalnu oksidaciju otpadnih procesnih plinova male kalorične vrijednosti s 99%-tnom djelotvornošću uz minimalnu potrošnju prirodnog plina potrebnog za oksidaciju. Na taj način se štetne i zapaljive komponente (sumporovodik, vodik, ugljikov (II) oksid te metan i ostali ugljikovodici u tragovima) prevode u kvalitativno-kvantitativan
ekološki prihvatljivij sastav otpadnih procesnih plinova (sumporov(IV) oksid, vodena para, ugljikov (IV) oksid, dušikov(IV) oksid), koji udovoljavaju propisanim graničnim vrijednostima emisije i kakvoće zraka (Uredbe NN 133/2005. i NN 21/2007.)
Ispravnim tehnološkim radom sustava baklji u industrijskom postrojenju proizvodnje uljno-pećne čađe ostvareno je rješavanje problema onečišćavanja zraka grada Kutine, posebno prizemnih masenih koncentracija sumporovodika. Usporedo s razvojem sustava baklji uspostavlja se i sustav kontinuiranog praćenja onečišćujućih tvari u zrak (sumporovodik i ugljikov(II) oksid) te njegovo povezivanje s Agencijom za zaštitu okoliša.
Ključne riječi
Baklja; kontinuirano praćenje; otpadni plinovi procesa; sumporovodik; uljno-pećna čađa; zaštita zraka
Hrčak ID:
30970
URI
Datum izdavanja:
1.1.2009.
Posjeta: 1.829 *