Skoči na glavni sadržaj

Prethodno priopćenje

RAZLIKE U STAVOVIMA O KRAJNJIM UČINCIMA PRIVATIZACIJE U HRVATSKOJ

Krešimir PERAČKOVIĆ ; Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, Zagreb


Puni tekst: hrvatski pdf 8.397 Kb

str. 527-543

preuzimanja: 903

citiraj


Sažetak

Istraživanje javnog mnijenja o privatizaciji u Hrvatskoj pokazalo
je visok stupanj nezadovoljsfva građana s njenim posljedicama.'
Ispitivalo se mišljenje javnosti o brojnim pitanjima vezanim uz
privatizaciju: poželjnim i ostvarenim ciljevima, uspješnosti privatiziranih
poduzeća, odgovornima za negativne posljedice privatizacije,
reviziji privatizacije i ulozi privatizacije u aktualnoj drušfvenoj
krizi u Hrvatskoj (Rogić, Cengić, 1999.). U ovom radu išlo
se korak dalje i željelo se vidjeti postoje li razlike u mišljenjima
ispitanika o krajnjim učincima privatizacije, s obzirom na njihovu
pripadnost različitim drušfvenim skupinama koje nisu iskusile
jednake posljedice privatizacije. Uspoređivali su se odgovori četiri
nezavisna uzorka: uzorka povratnih migranata, stradalnika Domovinskog
rata, glavnih direktora čije su tvrtke ušle u tzv. kuponsku
ili masovnu privatizaciju te uzorka ostalih tzv. "običnih" građana.
Ustanovljene su statistički značajne razlike kod sedam (od
osam ukupno) varijabla kojima su mjereni stavovi o krajnjim
učincima privatizacije. Detaljnijom analizom ustanovljene su
znatne razlike koje pokazuju veći stupanj kritičnosti upravo u
uzorku opće javnosti. Zanimljivo je da ratni stradalnici iskazuju u
prosjeku manji stupanj kritičnosti od uzorka običnih građana.
Povratnici imaju donekle različito mišljenje - manji intenzitet
kritike, a menadžeri su više razočarani što se pozitivni ciljevi nisu
ostvarili, nego što su kritični prema negativnim posljedicama.
No, već samo rangiranje stavova o krajnjim učincima
privatizacije ukazuje na to da su, neovisno o razlikama u
intenzitetu pojedinih stavova i bez obzira na to koliko je netko
"na vlastitoj koži" osjetio privatizacijski udarac, negativne
posljedice jedina privatizacijska baština u Hrvatskoj. Stoga,
ovako znakovit stupanj nezadovoljsfva može zasigurno biti jedan
od važnih čimbenika koji su utjecali na motivaciju i spremnost
građana za političkom promjenom u Hrvatskoj 2000.

Ključne riječi

Hrčak ID:

31545

URI

https://hrcak.srce.hr/31545

Datum izdavanja:

31.10.2000.

Podaci na drugim jezicima: engleski njemački

Posjeta: 2.118 *