hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak

TRI LICA KULTURE

Vjeran Katunarić ; Filozofski fakultet, Zagreb

Puni tekst: hrvatski, pdf (16 MB) str. 831-858 preuzimanja: 662* citiraj
APA 6th Edition
Katunarić, V. (1996). TRI LICA KULTURE. Društvena istraživanja, 5 (5-6 (25-26)), 831-858. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/31760
MLA 8th Edition
Katunarić, Vjeran. "TRI LICA KULTURE." Društvena istraživanja, vol. 5, br. 5-6 (25-26), 1996, str. 831-858. https://hrcak.srce.hr/31760. Citirano 11.12.2019.
Chicago 17th Edition
Katunarić, Vjeran. "TRI LICA KULTURE." Društvena istraživanja 5, br. 5-6 (25-26) (1996): 831-858. https://hrcak.srce.hr/31760
Harvard
Katunarić, V. (1996). 'TRI LICA KULTURE', Društvena istraživanja, 5(5-6 (25-26)), str. 831-858. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/31760 (Datum pristupa: 11.12.2019.)
Vancouver
Katunarić V. TRI LICA KULTURE. Društvena istraživanja [Internet]. 1996 [pristupljeno 11.12.2019.];5(5-6 (25-26)):831-858. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/31760
IEEE
V. Katunarić, "TRI LICA KULTURE", Društvena istraživanja, vol.5, br. 5-6 (25-26), str. 831-858, 1996. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/31760. [Citirano: 11.12.2019.]

Sažetak
Tri temeljna značenja moderne kulture proizlaze iz opće dinamike
zapadne civilizacije: prosvjetiteljsko, koje odgovara pionirskom
razdoblju eurocentrizma i njegovoj univerzalističkoj misiji;
nacionalno, koje izrasta iz europske poluperifertje u 19. stoljeću,
kao svijet partikularnih i podijeljenih kolektivnih identiteta i tradicija;
i interkulturno, nastalo sedamdesetih godina ovog stoljeća,
najprije na sjevernoameričkom a potom na europskom kontinentu,
kao izraz krize kako univerzalističkih tako i nacionalističkih
projekata integracije društava i naroda i pokušaj da se umjesto
opće asimilacije, na jednoj strani, te antagonizama i predrasuda,
na drugoj strani, uspostavi nekakav dijalog među kulturama. U
sva tri slučaja, međutim, a osobito u potonjem, značenja kulture
vrlo brzo gube svoj početni kreativni, prometejski naum te se prerađuju
i prilagođuju u skladu s logikom (ekonomske i vojno-političke)
moći središnjih država i korporacija, kao i onih država koje
im se nastoje ili približiti ili konkurirati. Interkulturna komunikacija
odvija se uglavnom tamo gdje postoje dovoljno snažni ekonomski
i politički interesi za međugrupnim povezivanjem, a prekida se
kada takvi interesi presahnu. Takvu ironiju ili kulturni pesimizam
oslikao je već starogrčki mit po kojem je Zeus stvaranje ljudskog
svijeta povjerio impulzivnom Epimeteju. Premda je sustav moći u
modernoj epohi povremeno otvarao vrata kreativnom djelovanju
svih triju lica kulture - kartezijanskom, nacionalno romantičnom te
obrazovanju i poslovnoj komunikaciji preko kulturnih granica - njihov
je doseg kraći i slabiji od dosega "mrkve" i "batine". Kultura
još uvijek predstavlja spremište značenja kolektivnih pomirenja sa
svršenim činom, fait accompli, nego izvor nada, anticipacija i
sposobnosti prevladavanja nesporazuma među ljudima i narodima,
tj. besmislenih činjenica povijesnog procesa.

Hrčak ID: 31760

URI
https://hrcak.srce.hr/31760

[engleski] [njemački]

Posjeta: 1.593 *