hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak

Politička ekonomija kolektivnog odlučivanja: doprinos Buchanana i Tullocka

Zdravko Petak ; Fakultet političkih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska

Puni tekst: hrvatski, pdf (250 KB) str. 71-88 preuzimanja: 1.497* citiraj
APA 6th Edition
Petak, Z. (1999). Politička ekonomija kolektivnog odlučivanja: doprinos Buchanana i Tullocka. Politička misao, 36 (3), 71-88. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/31969
MLA 8th Edition
Petak, Zdravko. "Politička ekonomija kolektivnog odlučivanja: doprinos Buchanana i Tullocka." Politička misao, vol. 36, br. 3, 1999, str. 71-88. https://hrcak.srce.hr/31969. Citirano 13.12.2019.
Chicago 17th Edition
Petak, Zdravko. "Politička ekonomija kolektivnog odlučivanja: doprinos Buchanana i Tullocka." Politička misao 36, br. 3 (1999): 71-88. https://hrcak.srce.hr/31969
Harvard
Petak, Z. (1999). 'Politička ekonomija kolektivnog odlučivanja: doprinos Buchanana i Tullocka', Politička misao, 36(3), str. 71-88. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/31969 (Datum pristupa: 13.12.2019.)
Vancouver
Petak Z. Politička ekonomija kolektivnog odlučivanja: doprinos Buchanana i Tullocka. Politička misao [Internet]. 1999 [pristupljeno 13.12.2019.];36(3):71-88. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/31969
IEEE
Z. Petak, "Politička ekonomija kolektivnog odlučivanja: doprinos Buchanana i Tullocka", Politička misao, vol.36, br. 3, str. 71-88, 1999. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/31969. [Citirano: 13.12.2019.]

Sažetak
Autor razmatra metodologijske značajke teorije javnog izbora. Na primjeru doprinosa Jamesa Buchanana najprije pokazuje razlike takvog pristupa, često označenog izrazom politička ekonomija, spram ekonomije blagostanja i glavnog toka ekonomije. Za razliku od ekonomije blagostanja koja, upotrebom logičkih pravila zasnovanih na Paretovim načelima, nastoji iznaći optimalno stanje alokacije i raspodjele ekonomskih resursa, ili glavnog toka ekonomije koja nastoji utvrditi poboljšanja u ekonomskim kategorijama koje se dadu utvrditi (poput nacionalnog dohotka ili investicijske potrošnje), politička ekonomija zahvaća proces kolektivnog odlučivanja, dakle, politiku. Pri tome kriterij efikasnosti za nju postaje obuhvat suglasnosti (konsenzusa) u kolektivnom odlučivanju. Na primjeru zajedničkog doprinosa Buchanana i Tullocka, iskazanog u knjizi Račun suglasnosti, autor zatim pokazuje kako je na taj način u političku znanost uvedena legitimna kategorijalna aparatura za proučavanje troškova političkog odlučivanja.

Hrčak ID: 31969

URI
https://hrcak.srce.hr/31969

[engleski]

Posjeta: 1.805 *