Izvorni znanstveni članak
Poljoprivredno zadrugarstvo u Hrvatskoj: razvoj i temeljni problemi
Željko Mataga
; Hrvatski poljoprivredni združni savez, Zagreb, Hrvatska
Sažetak
Autor analizira razvoj poljoprivrednog zadrugarstva u Hrvatskoj u
sto četrdeset godišnjem kontinuitetu, od osnivanja prve zadruge u
Korčuli 1864. godine. Na osnovi bogate povijesne građe može se
sagledati društvene i gospodarske prilike u hrvatskim selima
u pojedinim povijesnim razdobljima, ali i značaj odnosno ulogu zadruga u razvoju poljoprivrede, te u razvoju ruralnog prostora u
širem smislu. Počevši od pojave i razvoja prvih zadruga kao izraza
samoorganiziranja nakon prodora kapitalizma koji je prouzročio
koncentraciju kapitala i stvaranje moćnih trgovačkih i bankarskih
institucija na jednoj, te stalno sirornašenje, zaduživanje i proletarizaciju seljaka poslije ukidanja krnetsrva, na drugoj strani.
Hrvatski seljaci sami stvaraju zadrugu kao sredstvo zaštite vlastitih
interesa te opstanka i razvoja gospodarstva -kako bi osigurali financijski kapital nužan za otkup posjeda i poslovanje u robno-novčanoj privredi, osnivaju štedno-kreditne zadruge, kako bi
izbjegli trgovačke visoke marže i profite, utemeljuju nabavno-prodajne zadruge, te kako bi izbjegli ucjenjivanje vlasnika prehrambene industrije niskim cijenama agrarnih sirovina, stvaraju
proizvodne i prerađivačke poljoprivredne zadruge. Stanje u zadrugarstvu i zadružnom pokretu li Hrvatskoj prikazano
je u četiri povijesna razdoblja: do početka Prvoga svjetskog rata,
između dvaju svjetskih ratova, nakon Drugoga svjetskog rata
do 1990. godine, te napokon od 1990. do 2004. Iako je u svima
tim povijesnim razdobljima zadrugarstvo imalo svoje uspone i
padove, 1945. ono gubi izvorna načela i sadržaje. Od slobodnog
i dobrovoljnog udruženja, čiji je temeljni cilj unaprjeđenje i razvitak
seljačkih gospodarstava učlanjen ih u za druge, zadruga se pretvara
u instituciju državnoga, potom društvenog vlasništva, instrument
nasilne proletarizacije seljaka, kojoj je osnovna svrha "podruštvljavanje" poljoprivredne proizvodnje na seljačkim gospodarstvima. Budući da tranzicijski proces u zadrugama i nakon
osamostaljenja Hrvatske nije proveden, autor analizira aktualno stanje u hrvatskome poljoprivrednom zadrugarstvu te predlaže glavne strategijske odrednice budućeg razvoja poljoprivrednih
zadruga. Odrednice slijede potvrđene prednosti seljačkih obiteljskih
gospodarstava kao glavnih nositelja poljoprivredne proizvodnje te
načela zadrugarstva kao što su uzajamnost, sloboda djelovanja,
pravedna raspodjela što se uspješno ugrađuju u određene oblike
poduzetničkih aktivnosti.
Ključne riječi
zadruga; zadrugarstvo; seljačko poljoprivredno gospodarstvo; kooperacija; zadružno zakonodavstvo; zadružna strategija
Hrčak ID:
31972
URI
Datum izdavanja:
4.2.2009.
Posjeta: 5.527 *