Skoči na glavni sadržaj

Izlaganje sa skupa

Kršćani u povijesnim prekretnicama XX. stoljeća u Hrvatskoj

Jakov Jukić ; Katolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Splitu, Split, Hrvatska


Puni tekst: hrvatski pdf 12.020 Kb

str. 227-255

preuzimanja: 677

citiraj


Sažetak

Prikazati sto godina života katolika u Hrvatskoj nije lak i kratkotrajan zadatak. Njega pripremaju naraštaji. Tom se pothvatu u ovom trenutku isprečuju tri stvari: nedostatak sustavno sređene povijesne građe, predrasuda da je stajalište katolika bilo uvijek jedinstveno i neprikladnost da iz današnjih vidika osuđujemo ili hvalimo vjernike prošlih vremena. Uza sve to, neka je prosudba moguća, ali više kao prijedlog nego čvrsti znanstveni zaključak. Pretpostavljamo da se mogu uglaviti ove prekretnice: dovršenje narodnog osamostaljenja u Austro-Ugarskoj Monarhiji; stvaranje prve Jugoslavije i življenje u njoj; uspostava Nezavisne Države Hrvatske i njezin slom; ustroj druge Jugoslavije i oblikovanje komunističkog poretka; raspad tog komunističkog poretka, rat, ostvarenje državnosti i postkomunistički problemi. U svakoj od tih prekretnica djelatno su sudjelovali hrvatski katolici, bez obzira na to jesu li se protivili događajima ili su pomagali njihov dolazak. Pokušava se proniknuti u misao i držanje onodobnih katolika u tim prekretnicama, više da se izvuku pouke nego da im se sudi. Poslije povijesne razine tih prekretnica slijedi rasprava o njihovoj političkoj razini, a iskazuje se potanje kao sukob između autoritarizma i demokracije. Na društvenoj razini pak sukob se između autoritarizma i demokracije - a pod utjecajem povijesnih prekretnica - očituje kao sudar tradicije i moderniteta. U oba ta slučaja katolici su stajali na strani svih odabira, pravdajući svoj izbor razlozima svojega kršćanstva.
Sljedeća razina prekretnice je ideološka. U tijeku sto godina XX. stoljeća hrvatski su katolici susreli tri različite radikalne ideologije: liberalizam, komunizam i nacizam. Prema njima su se nejednako ponašali, iako su u teoriji sva tri gledišta odbacivali i osuđivali. Konačno, na religijskoj razini zbio se samo jedan događaj koji se može nazvati prekretnicom: Drugi vatikanski sabor. Kad ga se dobro razmotri, taj peti događaj zacijelo u mnogome protuslovi svim prethodnim prekretnicama: onim na povijesnoj, političkoj, društvenoj i ideološkoj razini. Zato je sto godina katoličanstva u Hrvatskoj puno pouka i značenja koji dolaze do izražaja u uspoređivanju svih prekretnica. Stoga potreba da se suoči katolicizam hrvatskog podneblja - izrastao na povijesnim, društvenim, političkim i ideološkim kontroverzama - s onim tipom katolicizma u koji nezadrživo ulazimo priključkom na svjetske i europske trendove mišljenja i ponašanja.

Ključne riječi

hrvatski katolicizam; ideologije; autoritarizam; demokracija; Drugi vatikanski sabor; povijest; Katolička Crkva

Hrčak ID:

32460

URI

https://hrcak.srce.hr/32460

Datum izdavanja:

28.1.1997.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 1.655 *